Američki predsjednik Donald Trump danas je otvorio mogućnost, kako je rekao, "prijateljskog preuzimanja" Kube, prenosi Reuters. Trump je novinarima u Bijeloj kući rekao da se američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio tim pitanjem bavi na "vrlo visokoj razini".
"Kubanska vlada razgovara s nama i u velikim su problemima", rekao je Trump dok je napuštao Bijelu kuću uoči puta u Teksas.
"Nemaju novca. Nemaju ništa sada, ali razgovaraju s nama i možda ćemo imati prijateljsko preuzimanje Kube", dodao je američki predsjednik.
Kubansko gospodarstvo u slobodnom je padu još od pandemije koronavirusa, a situacija se dramatično pogoršala kad su američke snage 3. siječnja svrgnule najbližeg kubanskog saveznika, venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura. Otkad je Washington preuzeo kontrolu nad naftnom industrijom Venezuele, dotok sirove nafte na komunistički otok je presušio.
Višedesetljetni američki gospodarski embargo protiv Kube postrožen je kao nikada do sada: američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je carinama svakoj zemlji koja pošalje naftu na otok. Nitko od tradicionalnih kubanskih saveznika - ni Meksiko, ni Rusija, Kina, Vijetnam ili Iran - nije uskočio kako bi popunio prazninu nastalu gubitkom Venezuele. Ipak, američko Ministarstvo financija ovog je tjedna najavilo da će ublažiti ograničenja na manji broj pošiljki nafte kako bi se "podržao kubanski narod u komercijalne i humanitarne svrhe".
Ovaj potez dolazi u vrijeme pojačanih napetosti između Washingtona i Havane. Kubanska vlada izvijestila je da je njezina granična straža usmrtila četiri osobe u gliseru registriranom u SAD-u, navodeći da je riječ o kubanskim državljanima s prebivalištem u Sjedinjenim Državama. Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da SAD istražuje taj 'vrlo neobičan' incident.
"Washingtonov stari priručnik za Kubu više ne vrijedi, a tko god to još nije shvatio, doživjet će šok", kaže kubanski ekonomist Ricardo Torres. "Trump mijenja pravila igre".
Trump je poručio da je "Kuba spremna za pad", pojačavajući pritisak na otok u njegovom najranjivijem trenutku od Hladnog rata. Neki analitičari smatraju da je jedan od ciljeva svrgavanja Madura u Venezueli bio upravo produbljivanje kubanske ekonomske krize. Čini se da se Trumpova administracija nada da će oslabiti revoluciju, možda i fatalno, te potaknuti slom državnog socijalizma na otoku.
Računica je jednostavna: pogoršanje unutarnje krize moglo bi stvoriti uvjete da se kubanska revolucija uruši iznutra. No, ono što je daleko manje sigurno jest hoće li takva strategija doista dovesti do promjene režima ili će komunistička vlast, kao i u prošlim krizama, pronaći nove načine za opstanak.