Vijeće EU usuglasilo stajalište o dva zakona iz radnog prava

Ilustracija: EPA

VIJEĆE EU je na sastanku u Bruxellesu usuglasilo zajedničko stajalište o dva nacrta zakona - o transparentnosti plaća i o primjerenim minimalnim plaćama u EU.

Vijeće za zapošljavanje, socijalne politike, zdravstvo i pitanja potrošača, na kojem je sudjelovao i hrvatski ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, postiglo je dogovor o zajedničkom stajalištu na temelju kojeg će države članice pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu tih zakona.

Zakonom o transparentnosti plaća želi se pridonijeti  borbi protiv postojeće diskriminacije u plaćama na radnom mjestu i uklanjanju rodnih razlika u plaćama.

Raščlanjene informacije

Putem skupa obvezujućih mjera za transparentnost plaća predloženim se zakonom želi osnažiti radnike i radnice da ostvare svoje pravo na jednaku plaću muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Države članice složile su se da poslodavci moraju osigurati da njihovi zaposlenici i zaposlenice imaju pristup objektivnim i rodno neutralnim kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje njihove plaće i napredovanja u karijeri.

U skladu s nacionalnim zakonima i praksama radnici i radnice te njihovi predstavnici imaju pravo zatražiti i dobiti po spolu raščlanjene informacije o svojem platnom razredu i prosječnim platnim razredima za radnike i radnice koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Poslodavci također trebaju navesti početni platni razred ili raspon plaće koja će se isplaćivati budućim radnicima i radnicama, ili u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije sklapanja ugovora o radu.

Nejednakosti u plaćama

Razlike u plaćama u EU između žena i muškaraca iznose oko 14 posto. Uzrok te razlike brojne su nejednakosti.

Žene su prekomjerno zastupljene u relativno slabo plaćenim sektorima kao što su skrb i obrazovanje, zbog takozvanog staklenog stropa nedovoljno su zastupljene na najvišim položajima, a u nekim slučajevima zarađuju manje od muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Postignuta je suglasnost i o prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU.

Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost.

Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani, te osigurati uključenost socijalnih partnera. U većini zemalja članica minimalne plaće nisu primjerene.

Minimalci

Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama EU. U 21 članici, među njima i u Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima.

Zemlje s visokim obuhvatom kolektivnog pregovaranja obično imaju manji udio radnika s niskim dohotkom i više minimalne plaće od onih u kojima je obuhvat kolektivnog pregovaranja nizak.

Zato su se ministri složili da bi zemlje trebale promicati jačanje kapaciteta socijalnih partnera za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju. Ako im je obuhvat kolektivnog pregovaranja manji od 70 posto, trebale bi uspostaviti i akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja.

Aladrović: Hrvatska daleko od 70 posto, ali taj se postotak može dosegnuti 

Ministar Aladrović kaže da je Hrvatska relativno daleko od toga praga od 70 posto, da nema preciznih podataka, ali prema procjenama pokrivenost kolektivnim ugovorima je negdje 30 do 35 posto.

“Ipak, ja sam siguran da ćemo taj prag od 70 posto dosegnuti. To je dostižno, naročito u segmentu privatnog sektora. Kod nas se kolektivno pregovaranje uglavnom veže za državni i javni sektor, a ne privatni, gdje imamo samo jedan prošireni kolektivni ugovor u ovom trenutku”, rekao je ministar Aladrović.

Kaže da će Hrvatska osnažiti kolektivno pregovaranje i kroz zakon o radu koji je sada u pripremi na radnoj skupini.

"Tu imamo čitav niz odredbi kojima želimo osnažiti kolektivno pregovaranje, koje je važno za zaštitu radnika i kako bi radni odnos postao izvjesniji, ali je bitno i poslodavcima kako bi mogli dugoročno planirati”, rekao je ministar.

Kaže da će to posredno utjecati i na povećanje prosječnih i minimalnih plaća.

“Prilično sam siguran da ćemo planiranu razinu prosječne i minimalne plaće dosegnuti ranije nego što smo to planirali u programu vlade”, rekao je Aladrović.

Pročitajte više

 

Pročitajte više