Više od 200 tisuća Hrvata smrzavat će se za Božić

Foto: Pixsell/Marko Prpic

PREMA podacima ankete na razini EU provedene 2020., čak 8% stanovništva ne može održavati svoj dom dovoljno toplim.

S obzirom na to da je EU jedan od najrazvijenijih dijelova svijeta, ti podaci su zabrinjavajući. Nesposobnost održavanja topline u domu tijekom zimskih mjeseci jedan je oblik energetskog siromaštva.

Stanje u Hrvatskoj je bolje od prosjeka jer 5.7% stanovnika ne može dovoljno zagrijati prostor u kojem žive. To je u rangu Latvije (6%), Slovačke (5.7%), Irske (4.9%), Mađarske (4.2%) i Belgije (4.1%).

Najgora situacija je u Bugarskoj, gdje čak 27.5% stanovnika ne može održavati adekvatnu temperaturu u domu, zatim u Litvi, gdje to ne može 23.1% stanovnika, Cipru 20.7%, Portugalu 17.5% i Grčkoj 16.7%.

Najmanje ljudi živi u hladnim kućanstvima u Švicarskoj, Norveškoj, Finskoj i Austriji, s manje od 2% stanovnika koji ne mogu adekvatno ugrijati dom.

Stanje u Hrvatskoj sve gore 

U Hrvatskoj, prema tome, oko 228.000 ljudi živi u kućanstvima koja se ne mogu dovoljno ugrijati i imat će problem s hladnim domom za ove božićne blagdane. To je više od 81.400 kućanstava jer je prosjek Hrvatske 2.8 članova po kućanstvu.

Podaci se odnose na 2020., pa će zbog potresa na Baniji 29. prosinca 2020. i činjenice da još nije obnovljena nijedna kuća broj stanovnika RH koji će provesti Božić u hladnoći biti i veći od 228.000.

Energetsko siromaštvo

Život u neadekvatno grijanom kućanstvu je jedan od aspekata energetskog siromaštva, koje uglavnom pogađa nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju, ali nije rijetkost ni u bogatijim državama. Definira se kao otežan ili onemogućen pristup modernim izvorima energije i njenog adekvatnog korištenja. Problemi koji izviru iz energetskog siromaštva su pothranjenost, nezdravi životni uvjeti te ograničen pristup obrazovanju i zaposlenju. U kontekstu nemogućnosti grijanja doma glavni problem su nezdravi životni uvjeti, koji posebno pogađaju djecu, a zdravstveni problemi nastali uslijed hladnog kućanstva otežavaju zapošljavanje i obrazovanje.

Rast cijena ne može se izbjeći

Nažalost, s obzirom na poskupljenje svih energenata i najave poskupljenja struje, koje se već događa diljem EU, situacija će se vjerojatno pogoršati u prvim mjesecima 2022. To će ugurati još veći broj ljudi u energetsko siromaštvo, a posebno će biti pogođeni oni koji se uglavnom griju na struju. Iako nema podataka za 2021., ovogodišnji broj stanovnika RH koji ne mogu ugrijati dom u kojem žive je sigurno veći od prošlogodišnjih 228.000 ljudi, a zbog poskupljenja električne energije i drugih energenata situacija će eskalirati 2022. Više od četvrtine milijuna stanovnika Hrvatske vjerojatno neće živjeti u adekvatno grijanom kućanstvu 2022.

Nekoliko država EU već je povećalo cijenu električne energije, a očekuje se da će i u Hrvatskoj cijena za kućanstva porasti oko 4%. Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo najavili su uvođenje ili povećanje vaučera kućanstvima za električnu energiju kako bi smanjili udar na budžete stanovnika.

Hrvatska je velik uvoznik energenata

Neki će se zbog toga okrenuti alternativnim izvorima topline, ali rast cijena nije zaobišao ni ogrjevno drvo. Prema cjeniku Hrvatskih šuma, ogrjevno drvo se 2020. prodavalo po cijenama od 192 do 279 kuna po m3. Trenutno važeće cijene kreću se od 200 do 291 kunu, tj. 4% više nego prošle godine.

Efekti inflacije su dalekosežni, a cijene energenata su njen glavni izvor. Cijena električne energije također ovisi o cijenama energenata koji se koriste za proizvodnju električne energije, a uz to je Hrvatska veliki uvoznik. Iako je podatak o više od 228.000 ljudi u Hrvatskoj koji se ove zime neće moći zagrijati u svom domu zastrašujući, to bi mogao biti tek početak velikog problema energetskog siromaštva. Makroekonomski podaci o stvarima kao što je energetsko siromaštvo često djeluju apstraktno, ali iza njih stoji stvarna veza sa životnim standardom i blagostanjem.

Pročitajte više