S OBZIROM na interes javnosti za rad Državnog odvjetništva (DORH) i potrebu jačanja povjerenja i razumijevanja nadležnosti, u vladi smatraju da DORH treba redovito komunicirati o svom radu, pogotovo kada se radi o složenim predmetima i predmetima od velikog interesa javnosti.
Rekao je to ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u srijedu na sjednici s koje je Vlada RH predložila Hrvatskome saboru da prihvati izvješće glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništava u 2021. te izvješće predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2021.
Velik interes javnosti
Govoreći o izvješću o radu DORH-a, Malenica je naveo kako indikator uspješnosti koji primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe pokazuje da se stopa ažurnosti povećava 99 posto u 2017. na 100 posto u 2021. godini, dok se vrijeme rješavanja predmeta skratilo sa 141 dan u 2017. na 65 dana u 2021 godini.
Izneseni podaci ukazuju na visok stupanj ažurnosti u radu, a smatramo da je u idućem razdoblju potrebno poduzeti dodatne mjere i aktivnosti za povećanje efikasnosti i znatno skraćivanje vremena donošenja državnoodvjetničkih odluka, rekao je Malenica.
Istaknuo je pritom da je vlada izmjenama uredbe adekvatno vrednovala složenost poslova radnog mjesta financijskog istražitelja te da se kontinuirano nastavlja tehničkog opremanje.
"S obzirom na interes javnosti za rad Državnog odvjetništva i potrebu jačanja povjerenja i razumijevanja nadležnosti, kao i stadija postupka i ovlasti pravosudnih institucija, smatramo da je potrebno redovito komunicirati rad Državnog odvjetništva, pogotovo kada se radi o složenim predmetima i predmetima od velikog interesa javnosti", poručio je.
Izvješće predsjednika Vrhovnog suda pokazuje, u odnosu na 2020. godinu, povećanje broja predmeta za 13 posto, dok stupanj ažurnosti sudova iznosi 97 posto uz zadržavanje vremena očekivanog rješavanja predmeta gotovo na razini 2020.
Dugogodišnji postupci negativno utječu na rezultate rada sudova
Dodatne napore, rekao je Malenica, potrebno je još uložiti u smanjenje broja neriješenih predmeta koji se pred sudovima vode dulje od sedam godina jer još uvijek značajan broj tih predmeta negativno utječe na rezultate rada.
"Iz tog razloga i Ministarstvo provodi niz aktivnosti kojima je cilj podići učinkovitost sudova. Tijekom 2021. doneseni su i specijalizirani akcijski planovi za povećanje učinkovitosti s ciljem smanjenja broja neriješenih predmeta s naglaskom na predmete starije od sedam godina i predmete kojima prijeti zastara", dodao je.
Istaknuo je i kontinuirane napore za poboljšanje infrastrukturnih uvjeta rada sudova te naveo da je u proteklom petogodišnjem razdoblju uloženo više od 66 milijuna eura, a planirana ulaganja u idućem četverogodišnjem razdoblju iznose više od 330 milijuna eura, za što su osigurana sredstva.
Hrvatskome saboru predloženo je da ne prihvati zaključak kojim se obvezuje vladu da Andriju Mikulića razriješi dužnosti glavnog državnog inspektora, što predlaže saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost).
Vladin stav obrazložio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekavši kako državni inspektorat nije nadležan za politiku formiranja cijena, već je inspekcijsko tijelo koje je, sukladno ovlastima danima u području trgovine, usluga i zaštite potrošača, isključivo nadležno za nadziranje provedbe zakona.
"Vlada radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena svojim pravnim aktima može poduzeti mjere ograničenja slobodnog formiranja cijena, a u tom slučaju je zadaća Državnog inspektorata kontrolirati primjenjuju li trgovci, odnosno poslovni subjekti koji su pod nadzorom tržišne inspekcije, takva ograničenja cijena", dodao je.