NAKON najave ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da će predložiti ulaganje mirovinskih fondova u hrvatske startupe, među poduzetnicima je izbila žustra rasprava o tom prijedlogu. Naime, poznato je da su startupovi izuzetno rizični i da ih 90 posto propadne. Uostalom, ne bi bilo prvi put da vlada novcem naših mirovina, kojim upravljaju mirovinski fondovi, ne raspolaže racionalno.
Dok neki smatraju kako će se petljanjem države u pokretanje poslovanja rizičnih tvrtki stvoriti dodatna mogućnost za korupciju, primjerice "da će svi rođaci političara i stranačka mladež odmah krenuti u taj posao", drugi su pohvalili prijedlog koji bi, tvrde oni, mogao poduprijeti razvoj tehnologije i suvremenih tvrtki, za što trenutno nitko ne izdvaja značajna sredstva.
Pavić o ulaganju naših mirovina u rizične startupove: To nije velik novac
Podsjetimo, ministar Pavić najavio je kako će prilikom drugog saborskog čitanja paketa zakona o mirovinskoj reformi biti predložena mogućnost da mirovinski fondovi ulažu u startupe.
"Naš prijedlog će biti da će se moći ulagati u startupe 0,2 posto imovine A fondova, odnosno 0,1 posto imovine B fondova, a to je otprilike 100 milijuna kuna", rekao je Pavić i naveo da postoje različita iskustva o rizičnosti takvih ulaganja, ali i da smatra kako na 100 milijardi kuna 0,1 posto ulaganja u startupe nije velik novac.
Iz Hrvatske mreže poslovnih anđela, CRANE-a, potvrdili su Indexu da je došlo do sastanka s ministrom Pavićem te čelnikom HANFA-e Antom Žigmanom.
Rekli su da je prijedlog plana za ulaganje u startupove u ranoj fazi razvoja te da bi, nakon konzultacija sa strukom, priča mogla zaživjeti.
Poslovni anđeli: Radi se o važnom projektu
U CRANE-u su oduševljeni prijedlogom ministra za poticanje razvoja startup scene.
"Radi se o važnome projektu koji bi trebao bitno unaprijediti raspoloživost novca za startupove i tvrtke u ranoj fazi razvoja. Hrvatska trenutno ima ozbiljne probleme s nedostatkom kapitala za treću fazu investiranja (prva su friends, fools and family, a druga poslovni anđeli) u iznosima od 500.000 do 1.500.000 eura. Na poziv ministra Pavića odazvali smo se odmah jer smatramo da je ovo iznimno važan projekt za hrvatsko gospodarstvo. Ministarstvo rada, HANFA i CRANE pokušat će napraviti najbolji okvir za što transparentnije i efektnije ulaganje", izjavio je za Index Davorin Štetner, poduzetnik, investitor i predsjednik CRANE-a.
Ulaganje u već etablirane tvrtke smanjilo bi rizik
Na kritike kako bi mirovinski fondovi ulagali u jako rizične pothvate, Štetner već ima rješenje o smanjenju rizika. Veće ulaganje išlo bi u startupove koji su se već digli na noge, ali trebaju dodatna sredstva za proširenje proizvodnje i tržišta. Ulagalo bi se, ali manje, i u one koji još nisu krenuli, no imaju odlične ideje i poslovni plan.
"Smanjenje rizika je ulagati u startupove koji su već osigurali investicije iskusnih poslovnih anđela ili drugih investitora. Investicije u startup su uvijek visokorizične, ali zato onaj koji uspije, ostvari povrat za sve koji ne uspiju", rekao je Štetner nakon početka pregovora o najboljim rješenjima za realizaciju prijedloga.
"Razgovaram i s kolegama iz EBAN-a (Europske mreže poslovnih anđela - European Business Angels Network) te skupljamo najbolja iskustva uspješnih projekata poput ovog. Tako da je u formiranje prijedloga uključen širok krug europskih institucija", rekao je Štetner.
Maja Bujas: U Hrvatskoj ćete prije osvojiti na lotu nego dobiti kredit za startup
Ideju o ulaganju mirovinskih fondova pozdravila je i Maja Bujas, startup poduzetnica godine po izboru Woman in Adria, brenda za ambiciozne žene.
Maja Bujas je kreirala uređaj za određivanje plodnih dana Me.Mum te sa svojim patentom sudjelovala na prestižnim tehnološkim sajmovima u svijetu. Nedavno je osvojila i zlato na 16. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2018 u Zagrebu, najavivši uskoro proizvodnju uređaja koji je izazvao globalnu pozornost.
Bujas je za Index opisala kako je u Hrvatskoj teško naći izvor financiranja za pokretanje startupa i njegov daljnji razvoj jer "ne postoji tržište investitora i investicija".
"Ne postoji ništa osim seed investitora, primjerice CRANE-a i 1-2 VC fonda za ulaganje u B-Round te opcije prijava na POC i slične natječaje Hamag-Bicroa i nadležnog ministarstva. No to je sve premalo za razvoj startup scene koja ima potencijal na svjetskom tržištu. U Hrvatskoj nemate opciju dolaska do kapitala za start ili za daljnji razvoj i komercijalizaciju. Banke su gluhe i za razliku od drugih zemalja u EU, prije ćete dobiti na lotu nego kredit na temelju poslovnog plana", argumentirala je Bujas.
Velika je korist čak i ako uspije samo jedan od deset
Naša sugovornica također je svjesna rizičnosti ulaganja u startupe, ali i nagrade ako ih uspije samo desetina.
"Zamislite samo da je Mate Rimac imao tu šansu, ili Albert Gajšak... Ili neki novi Rimac sutra. Potencijal našeg društva leži baš u razvoju mikro i malog poduzetništva, a investiranje u startupe, iako je rizično, može biti višestruko nagrađeno. Jer ako i jedan od deset uspije, to će biti uspjeh na svjetskoj sceni koji će višestruko vratiti sve uloženo", navela je Bujas.
Za nju bi podupiranje razvoja startup scene ostvarilo korist za cijelo hrvatsko društvo.
"Počevši od zapošljavanja, plaćanja poreza, dizanja potrošnje, ubrzanog razvoja startup scene i poduzetništva. Kao i ono najbitnije, dizanje svijesti da doista možemo i sami uspjeti i ostvariti svoje snove. Preduvjet za sve je ono što sam navela na početku - transparentnost procesa", upozorila je na kraju, svjesna okruženja u kojem posluje.
Cvetojević: Rizik jest veći, potrebna su ograničenja
Hrvatski poduzetnik i investitor u zdravstveni, ICT i logistički sektor Saša Cvetojević također je pozdravio ideju, ali i upozorio gdje vrebaju opasnosti, napominjući da treba vidjeti kako će sve zaživjeti.
"Diverzifikacija ulaganja mirovinskih fondova je nešto što oni dugo traže i što je definitivno dobar korak. Naravno da se radi o osjetljivom pitanju i da ograničenja moraju postojati kako bi se spriječio hazard i potencijalni gubici. Stoga je logično da se u njih može ulagati vrlo mali dio portfelja mirovinskih fondova", naveo je za Index.
Premda je upozorio da su potrebna ograničenja, poput ulaganja manjih sredstava u startupove, Cvetojević je podsjetio da rizik i opasnost postoje i kod, na prvi pogled, sigurnih ulaganja.
"Pravilnim ulaganjem startupovi mogu ostvarivati daleko više prinose od usporedivih ulaganja koja su mirovinci do sada mogli koristiti. Rizik jest veći, ali rizik uvijek postoji, što je najbolje vidljivo po propasti ulaganja u sastavnice Agrokora koje su donedavno kotirale kao prilično sigurna investicija", izjavio je.
Cvetojević: Država se ne bi trebala miješati u proces ulaganja
Država se, po mišljenju Saše Cvetojevića, ne bi ni trebala miješati u proces investiranja.
"Država sama neće imati utjecaj na ulagačke odluke, to je i dalje samo na upravljačima određenog fonda koji mogu, ali i ne moraju koristiti tu mogućnost. Smatram da je to dobra odluka jer može potaknuti razvoj tržišta kapitala i osigurati kvalitetno financiranje i nekih manjih tvrtki, što sveukupno pomaže razvoju gospodarstva, pa posredno i ponovnom punjenju mirovinskih fondova", predvidio je.
Tomislav Grubišić: 90 posto startupa propadne, to su jako rizične investicije
Tomislav Grubišić, suosnivač i suvlasnik poznatih digitalnih agencija i investitor u startupove, kao što je Mediatoolkit, boji se jedino da se ideja ne zloupotrebi.
"Bilo kakvo otvaranje budžeta i dodatan kapital za startup kompanije uvijek treba pozdraviti. Optimističan sam pa zato ne bih odmah odbacio neku ideju jer postoji mogućnost da to netko iskoristi kao sredstvo malverzacije. Vjerujem da do toga neće doći", upozorio je.
Druga dilema za Grubišića je, kao i nekih drugih sugovornika, u tome je koji će startupovi dobivati novac, početni ili oni već zaživjeli.
"Ono što mene zanima je hoće li postojati volja za prepoznavanjem startup kompanija u ranoj fazi razvoja, prije nego što počnu generirati rezultate na tržištu, ili će se ipak fokusirati na startupe koji su već ostvarili određene rezultate. Treba imati na umu da 90% startupa propadne i da su to jako rizične investicije, ali u isto vrijeme postoji mogućnost da ostalih 10% napravi povrat svega što se investiralo u sve te startupe zajedno", naveo je.
"Nema dokaza da je tržište spremno za to"
Grubišić je također upozorio kako je ulaganje u startup kompanije puno drugačije od ulaganja u neke druge poslovne prilike. To bi moglo dodatno ugroziti transparentnost.
"Nema povijesti financijskih rezultata, a često nema ni dokaza da je tržište spremno. Zbog toga sve klasične procjene poslovanja padaju u vodu. Potrebno je prepoznati kvalitetan tim, energiju tima i sposobnost da će, čak i ako inicijalna ideja ne uspije, pronaći pravo rješenje i pivotirati prema njemu te na kraju ipak ostvariti uspjeh", prenio je svoja iskustva s pokretanjem startupova.
S druge strane, izrazio je i nadu da će ulaganja u startupove u Hrvatskoj biti i veća od najavljenog "jer se u suprotnom neće dogoditi ništa".
Kruno Knezić: Većinu novca vjerojatno će dobiti startupovi vlasnika koji su povezani s vladajućom ekipom
Mogućih prijevara i davanja novca onima koji to nisu zaslužili boji se i Kruno Knezić, suvlasnik dizajnerske tvrtke i konzultant za nove tehnologije te razvoj proizvoda.
"Postoji nekoliko problema oko te najavljene mjere. Prvo, da će uvjeti vrlo vjerojatno biti podložni manipulacijama i da će većinu sredstva dobiti neki tamo no name startupovi čiji će vlasnici biti povezani s vladajućom ekipom. Vjerojatno je da će i neki normalni startupovi dobiti sredstva da stvari ne bi bile previše sumnjive. No opet to ovisi o tome kakve će uvjete postaviti za dobivanje tih sredstva", upozorio je Knezić dajući i primjer dosadašnje prakse dobivanja sredstava koja se po njemu ne bi trebala primijeniti na ideju ulaganja mirovinskih fondova u startupove.
"Na primjer, kao što je bila dosadašnja praksa za natječaje, poput minimalnog zapošljavanja određenog broja ljudi, različite zadužnice za vraćanje sredstava ako se ne utroše planski te vrlo ograničavajući faktor da su sredstva namijenjena samo za nabavku opreme, što je za jedan kvalitetan startup apsolutno nepotrebno", upozorio je.
Startupi koji vrijede su već došli do investitora
Problem nerazvijenog tržišta startupova je drugi dio problema jer kvaliteta naših dosadašnjih startupova nije visoka. Tu leži dodatna opasnost za mogućnost manipulacija, s obzirom na to da letvica nije postavljena visoko.
"Osim Rimca i možda još nekoliko dobrih softverskih tvrtki, nemamo više ništa ponuditi. Tako da dodjela tog novca nekom osrednjem startupu koji kvazi razvija neki proizvod, a samo je kopija postojećeg proizvoda iz vanjskog tržišta, neće donijeti nikakve rezultate. Oni startupi koji vrijede već su našli načina da dođu do pravih investitora, a od ovih ostalih, ako se oslanjaju na državu, neće bog zna što ni biti", kritizirao je ideju Knezić.
Što vi mislite? Treba li novac iz mirovinskih fondova ulagati u rizične startupove?