KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Vladin savjetnik prije boostera preporučuje svoj skupi test. Kaić: To je bezveze

Foto: Davor Puklavec (Pixsell)

DRAGAN PRIMORAC, član Znanstvenog savjeta vlade RH, rekao je proteklog tjedna da bi prije booster doze bilo pametno provjeriti staničnu imunost. Tu uslugu u Hrvatskoj nudi jedino njegova klinika i trenutno košta 1080 kuna, i to s popustom.

"Ako je razina niža, vi imate pravo na booster dozu", rekao je Primorac gostujući nedavno na RTL Televiziji. Specijalist epidemiologije dr. sc. Bernard Kaić na upit Indexa o preporuci provjere stanične imunosti prije primanja treće doze cjepiva istaknuo je da je to, citiramo, "totalno bez ikakve veze". Boris Lenhard, poznati hrvatski znanstvenik koji trenutno radi na Imperial Collegeu u Londonu kao redoviti profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju, svrstao je ovu tvrdnju u red "pandemijskog marketinga i pandemijskih profitera". Lenhard u razgovoru za Index ističe da su to besmislice jer ne postoji testiranje koje može utjecati na primitak treće doze. No, krenimo redom.

U Hrvatskoj je u tijeku davanje tzv. treće doze, kao i booster doze. Treća doza primjenjuje se zbog ograničenog, tj. slabijeg imunološkog odgovora i ona je predviđena kao dodatna doza osobama za koje se pretpostavlja da nisu razvile potpun ili zadovoljavajuć imunološki odgovor. Za razliku od dodatne doze, docjepna booster doza je doza cjepiva koja se primjenjuje s većim vremenskim odmakom od primarne serije cijepljenja kako bi se produžila duljina trajanja zaštite stečene primarnim cijepljenjem.

Kaić: Ne, to je bez ikakve veze

Primorac misli da bi prije booster doze bilo pametno provjeriti staničnu imunost. Specijalist epidemiologije dr. sc. Bernard Kaić na upit o preporuci provjere stanične imunosti prije primanja treće doze cjepiva bio je vrlo kratak i jasan.

"Ne! To je bezveze. Totalno bez ikakve veze", rekao je kratko Kaić. S tim se slaže Lenhard, koji pojašnjava.

"Test stanične imunosti dokazuje prisutnost u krvi T-limfocita, koji reagiraju na prisutnost virusa SARS-CoV-2 ili njegovih pojedinih dijelova. Ako je test pozitivan, to je indikacija da je osoba bila izložena virusu (ili cjepivu, ovisno o tome koji se dio virusa koristi u testu za stimulaciju T-limfocita). Stanična imunost na SARS-CoV-2 može biti zadržana čak i kad u krvi više nema dovoljno antitijela da bi standardni serološki test dao pozitivan rezultat", ističe Lenhard u razgovoru za Index, dodajući da rezultat testa stanične imunosti ne pruža informaciju koja može poslužiti za odluku treba li se osoba cijepiti trećom dozom ili ne.

"Zato je besmisleno preporučivati ga prije booster doze", ističe Lenhard.

Primorac: Potreban je personalizirani pristup

Primorac, s druge strane, za Index pojašnjava da se pretraga stanične imunosti provodi u uzorku periferne venske krvi stimulacijom T-limfocita dijelovima proteina S virusa SARS-CoV-2 te da pri tome dolazi do oslobađanja interferona gama (IFNγ), čija se koncentracija mjeri metodom ELISA (eng. Enzyme-Linked Immunosorbent Assay). "Dijagnostička osjetljivost testa je 97.9%, a specifičnost 97.8%. Rezultat se izražava kao mIU/mL, a sve vrijednosti > 200 mIU/mL označavaju pozitivnu staničnu imunost", objašnjava Primorac.

"Logika određivanja vrijednosti interferona gama (IFNγ) u laboratoriju vezana je uz prirodni proces stanične proizvodnje ovog citokina od strane pomoćničkih limfocita T, ali i citotoksičnih limfocita T nakon infekcije SARS-CoV-2. Inače, interferon gama je zbog svoga djelovanja i dobio ime, jer interferira s procesom replikacije (umnažanja) virusa. Uz to, uloga interferona je slanje signala cijelom imunosnom sustavu da je 'uljez' ušao u naš organizam, što posljedično aktivira sve ključne stanice vezane uz staničnu imunost, uključujući i prirodne stanice ubojice, koje i same proizvode interferon gama (IFNγ).

U našoj svakodnevnoj praksi istodobno pratimo dinamiku razvoja, ali i trajnosti humoralne (vrijednost SARS-CoV-2 specifičnih protutijela), ali i stanične imunosti uvjetovane limfocitima T (mjerenjem vrijednosti interferona gama (IFNγ)  kako bismo kod osoba koje su preboljele covid-19, ali i kod onih koji su cijepljeni, objektivizirali odgovor imunosnog sustava i utvrdili dugoročnost zaštite protiv ponovnog obolijevanja od covida-19. Svaki rezultat testa interpretira se individualno u kontekstu kliničke slike pacijenta, uključujući razinu stanične i humoralne imunosti, a prema potrebi i drugih laboratorijskih nalaza ovisno o pacijentovim komorbiditetima. Jedino takav, personalizirani pristup daje relevantan odgovor o stanju svakog pacijenta ponaosob", ističe Primorac za Index.

Test s popustom od 1080 kuna

Na izravan upit koliko stoji takav test rekao nam je kako većina osoba koja kod njih dolazi na testiranje istodobno želi odrediti razinu protutijela i napraviti analizu stanične imunosti te takav zajednički test s trenutnim popustom iznosi 1080 kuna.

Na upit koliko je taj test bitan za primanje booster doze u smislu odgode ili eventualnog dokaza da booster doza za testiranog nije potrebna, Primorac smatra da bi test trebao biti bitan.

"Ako pogledate preporuke Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, one ističu da booster dozu mogu primiti osobe starije od 18 godina koje su primile cjepivo Pfizer-BioNTech ili Moderna i kod kojih je prošlo najmanje 6 mjeseci od završetka primanja druge doze cjepiva.

Isto tako preporuka stoji i za osobe cijepljenje Johnson & Johnson's, Janssen cjepivom, no kod tih osoba booster doza se preporučuje najranije 2 mjeseca nakon primarnog cijepljenja. Unatoč navedenim tzv. 'vremenskim' preporukama, znanstvenici širom svijeta nastoje objektivizirati kriterije koji će na znanosti utemeljenim dokazima sagledati imunosno stanje svakog pojedinca i odrediti potrebu za booster dozom, odnosno optimizirati period za davanje booster doze."

Primorac: Primanje booster doze trebalo bi se ordinirati personaliziranim pristupom

Primorac se pri tome poziva na rad koji je objavljen u jednom od vodećih znanstvenih časopisa, Science, gdje autori ističu da 95 posto ispitanika 6 mjeseci nakon što su preboljeli covid-19 imaju memorijske stanice protiv SARS-CoV-2. Memorijske stanice ne mogu postojati ako prethodno nije uključena cijela kaskada događaja vezanih uz staničnu imunost, smatra Primorac.

"Iznimno važan zaključak iz toga rada je da titar cirkulirajućih protutijela ne može predvidjeti 'snagu' i trajnost stanične imunosti uvjetovane limfocitima T. A o snazi stanične imunosti najbolje svjedoče rezultati objavljeni u podjednako utjecajnom znanstvenom časopisu Nature, gdje je prikazano da osobe koje su 2002. i 2003. godine bile inficirane virusom SARS-CoV i danas, 17 godina kasnije, imaju memorijske stanice koje su upamtile infekciju.

Posljedično, primanje booster doze trebalo bi se ordinirati personaliziranim pristupom u okviru kompletne kliničke slike, razine stanične i humoralne imunosti, komorbiditeta pacijenata itd. Vrlo ohrabrujući rezultati znanstvenih istraživanja ističu da se stanična imunost do sada pokazala kao perzistentan faktor imunološke obrane koji nema tendenciju pada, kao što je to slučaj s antitijelima, a za njegovu dugovječnost zaslužni su memorijski limfociti T", zaključuje na kraju Primorac.

Lenhard: Nikome se ne preporučuje odgađanje ili preskakanje treće doze

Znanstvenik Lenhard o utjecaju testa na booster dozu također je bio jasan. To je za njega besmislica jer ne postoji nijedan znanstveni rad koji bi to potvrdio.

"Ne, ne postoji ništa službeno odobreno", kaže Lenhard odgovarajući na upit postoji li ikakvo testiranje koje ipak može utjecati na primitak treće doze. Lenhard također smatra da je ovdje sve jasno.  

"Jačina ishodišne reakcije i brzina opadanja s vremenom se razlikuju od osobe do osobe i ne postoji jednostavna veza između razine antitijela prije infekcije i težine simptoma, kao ni između intenziteta staničnog imunog odgovora i težine simptoma", ističe Lenhard, dodajući još jednom da je stanična imunost ništa drugo nego odgovor samih živih stanica (T-limfocita) na (ponovno) izlaganje virusu.

"Nikome se ne preporučuje odgađanje ili preskakanje treće doze, samo je za neke hitnija nego za druge. A to su stariji i bolesniji te oni koji su se ranije cijepili", ističe Lenhard, zaključivši na kraju, referirajući se na Primorčev poziv na testiranje, da, kada bi se danas ponovo pojavio prvi SARS-CoV i cjepivo za njega, "nitko normalan ne bi savjetovao onima koji imaju staničnu memoriju infekcije od prije 17 godina da se ne cijepe".

Pročitajte više

 

Pročitajte više