S OBZIROM na pandemiju koronavirusa, ova sezona izazovnija je nego ikad. To smo mogli čuti od svih koji rade u turizmu. Ovog puta razgovarali smo s vlasnicom obiteljskog smještaja u Svetoj Nedilji na Hvaru koja nam je ispričala o svim izazovima ove sezone, o tome koji su posebni zahtjevi turista i kako se sa svime nose vlasnici obiteljskog smještaja.
"Što se tiče našeg objekta ne možemo se žaliti i biti nezadovoljni. Imamo puno gostiju koji nam se vraćaju i ljetuju kod nas već godinama. Svi su imali rezervacije prije početka pandemije po cijenama koje su imali i ranije. Međutim, mi kao domaćini se u novonastalim okolnostima osjećamo pomalo sigurnije kada u kući imamo ljude koji su već bili kod nas, koji poznaju destinaciju i gdje praktički komunikaciju možemo svesti na minimum. Većina tih ljudi svoje poslove obavljaju od kuće pa smo im stoga poslali posebnu ponudu koja uključuje popuste od 20 do čak 40 posto, ovisno o rezerviranom periodu, za svako daljnje noćenje, ako odluče produžiti svoj boravak na Hvaru. Mnogi su ponudu i prihvatili, pa smo tako imali goste koji su produžili boravak na nekoliko dana, a bilo je i onih koji su produžili boravak čak na dva tjedna", ispričala je za Index Vilma Plazonja.
Njena se obitelj još od 60-ih godina bavi turizmom i iznajmljivanjem apartmana, a njihov smještajni objekt Vila Perka je prvi na Hvaru oglašen na Ecobnb platformi.
Koji apartmani imaju veću šansu?
Otkrila nam je da posebno vode računa o temeljitom dezinficiranju svojih apartmana.
"U ovakvim okolnostima gdje se u periodu od samo nekoliko dana može dogoditi divljanje virusa, kad nas vlasti u državama koja su naša najemitivnija tržišta praktički preko noći mogu postaviti na "crvenu listu", gdje smo onda u nezavidnoj poziciji i mi i naši gosti, treba biti oprezan i sa svoje strane učiniti sve kako bi se preveniralo širenje zaraze. U tom smislu smo, gdjegod je to bilo moguće, između rezervacija ostavili minimalno 24 sata kako bi mogli temeljito dezinficirati i pripremiti smještaj za nove goste. Pri dočeku ili ispraćaju gostiju nema rukovanja, a kamoli grljenja na što su mnogi naši gosti već bili navikli", ispričala nam je Vilma.
Iz razgovora sa svojim kolegama koji se također bave iznajmljivanjem obiteljskog smještaja, zaključila je da su oni koji nude smještaj u kojima gosti imaju veću razinu privatnosti bolje popunjeni.
Objekti na osami s većim okućnicama, privatnim terasama, oni gdje se u apartmane ne ulazi iz istog predvorja, objekti po malim skrivenim uvalama traženiji su, kaže, te imaju puno bolju popunjenost od onih po centru grada.
"Popriličan je broj onih koji dobru popunjenost postižu upravo zahvaljujući drastičnom snižavanju cijene, to je loše"
"Ove godine nas je već nekoliko gostiju pitalo koliko će ljudi još biti u objektu za vrijeme njihovog boravka. Vidim da je i eko-certifikat kojeg smo ishodili za smještaj odjednom postao velika prednost, puno veća nego bi možda bio u normalnim okolnostima. Primjećujem i to da je puno turista koji koriste situaciju i traže snižavanje cijene, ponekad do te mjere da razgovor istog trena privodim kraju. Međutim, među iznajmljivačima je nažalost popriličan broj onih koji dobru popunjenost postižu upravo zahvaljujući drastičnom snižavanju cijene, pa tako po portalima za oglašavanje možete pronaći smještaj po cijenama gdje se čovjek stvarno zapita ostane li ikakva dobit vlasniku takvog smještaja kada odbije sve troškove i obveze prema državi. Protivnik sam takve poslovne politike i mislim da ona degradira ne samo pojedini smještaj nego i cijelu destinaciju", istaknula je ona.
Navodi kako treba spomenuti i kolege koji su u ovoj korona-sezoni u posebno teškoj situaciji, a to su oni koji su ušli u investicije i podigli kredite kako bi smještaj ove sezone stavili u funkciju iznajmljivanja.
Mnogi su sada, kaže, suočeni sa situacijom gdje neće uspjeti utržiti niti onoliko koliko im treba kako bi otplaćivali rate kredita do sljedeće sezone.
"Banke nam trebaju pokazati dobru volju"
"Očekivali smo da će banke pokazati više razumijevanja i solidarizirati se sa svojim klijentima tako da će ponuditi moratorij barem na godinu dana i to bez plaćanja naknade za poček koja u konačnici samo poskupljuje kredit. Međutim, to se nažalost nije dogodilo iako za promjenu odluke i olakšavanje situacije takvim klijentima uvijek ima vremena, ali pitanje je ima li dobre volje i etičnosti na relaciji banka-klijent", kazala nam je Vilma Plazonja.
Ipak, nada se, kaže, da će banke pokazati dobru volju.
"Nadam se da će banke koje su na našem tržištu godinama ostvarivale profit kroz stavke koje su se u konačnici pokazale nezakonitima i neopravdanima, hrvatskim klijentima vratiti počinjenu štetu, ne samo kroz materijalno obeštećenje koje su ovi primorani tražiti kroz pokretanje sudskih postupaka, kada im već država paketom zakona ne želi ishoditi kolektivno obeštećenje, nego i kroz gore navedenu mjeru kojom bi se barem donekle solidarizirale s njima i nezavidnom situacijom koja ih je zadesila", istaknula je Vilma Plazonja.