Vučić voli tjerati Srbe na izbore. Ovaj put se možda preračunao

Foto: EPA

Srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću sklonost raspisivanju izvanrednih izbora mogla bi se obiti o glavu. Kako piše Politico, ujedinjena opozicija ovaj put postavlja neočekivano oštre izazove njegovoj desetljećima dugoj kontroli vlasti na izvanrednim općim izborima 17. prosinca.

Javnost je bijesna zbog dva masakra u svibnju, u kojima je ubijeno 19 ljudi, uključujući 10 u beogradskoj školi. Na valu tog bijesa oporba se ujedinila pod sloganom Srbija protiv nasilja tvrdeći da Vučićeva vlast nadahnjuje kulturu brutalnosti, koju djelomično propagira i putem televizija koje svojim emisijama izazivaju podjele, baš kao i primitivnim reality showovima.

Oporbeni val nadovezuje se na strahove da upravo Vučić stoji iza očitog pada demokratskih standarda zemlje koja se kandidira za EU, ali i slobode medija i neovisnosti javnih institucija.

Što kažu istraživanja?

Srbija protiv nasilja sada ima oko 40 posto, dok Vučićeva koalicija ima oko 49 posto potpore. Tako kažu podaci CRTA-e, neovisnih promatrača izbora. Iako to znači da su Vučićevi saveznici još uvijek na putu prema pobjedi, mogli bi pretrpjeti značajnu štetu.

No vrlo je znakovito to što je važna funkcija gradonačelnika Beograda potpuno neizvjesna, a brojne agencije za ispitivanje javnog mnijenja predviđaju trijumf opozicije u glavnom gradu.

Pobjeda u Beogradu imala bi više od simboličkog značenja. Naime, oporba je većinu podrške osigurala tijekom aktivističkog prosvjeda protiv bespravne gradnje i osuđivanjem grandioznih projekata koji su podijeljeni Vučićevim pajdašima u glavnom gradu Srbije, podsjeća Politico.

Stvari su se promijenile. Jesu li se promijenile dovoljno?

"Uvjeren sam da će rezultati pokazati da su građani zasićeni nasiljem, korupcijom i kriminalom koje stvara vladajuća stranka", rekao je za Politico Dobrica Veselinović iz Zeleno-lijevog fronta, jedne od stranaka ujedinjenih u veliku oporbenu koaliciju. Dodao je da je oporba "digla na noge velik broj građana i potaknula ih na angažman" na višoj razini nego proteklih godina.

Vučićeva strategija zadržavanja vlasti je stalna izborna kampanja, s pet izbora održanih otkako je njegova stranka osvojila vlast 2012. Izbori su se u prosjeku održavali svake dvije godine. Nijedna vlada nije završila cijeli mandat, a strateški tempirani izbori odvlače pažnju od gorućih pitanja, poput prosvjeda ili napetosti s Kosovom, ostavljajući oporbene stranke u trajnoj defenzivi.

Vučić se sam ne kandidira, ali...

Iako sam nije kandidat na ovim izborima - prošle godine je komotno osigurao svoj drugi predsjednički mandat - Vučić je uvijek tu negdje u pozadini i dirigira kampanjama za Srpsku naprednu stranku (SNS), a njezina izborna lista nosi njegovo ime.

Podsjećajući na demokratske neuspjehe zemlje pod Vučićem, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozvala je u utorak na poštene izbore u Srbiji, na kojima bi svi kandidati trebali imati jednak pristup medijima. Također se požalila da je tijekom prošlih izbora bilo "pritisaka na birače i vladinih zlouporaba javnih dužnosti i resursa".

Alfa i omega

Iako je srpska javnost sve frustriranija Vučićem, on ima stalnu izbornu prednost jer ga se i dalje smatra jedinim čelnikom s kredibilitetom za rješavanje velikih strateških problema zemlje na međunarodnoj sceni. To uključuje odnose s Kosovom i održavanje diplomatskog balansiranja Beograda između Rusije i EU.

Strahovi od regionalne nestabilnosti ponovno su dosegnuli vrhunac krajem rujna, kada je teško naoružana skupina predvođena Milanom Radoičićem, kontroverznim poduzetnikom i Vučićevim "čovjekom iz sjene" među kosovskim Srbima, izvela napad u selu Banjska, na sjeveru Kosova. U napadu je ubijen policajac, etnički Albanac.

Snalaženje u odnosu Srbije s Kosovom, koje je proglasilo neovisnost 2008., ali ga Srbija još uvijek nije priznala, ostaje trn u oku za svakog beogradskog političara otkako se Kosovo, bivša srpska pokrajina, odvojilo nakon NATO-ovog bombardiranja Srbije i Crne Gore 1999.

Vučić nije samo lice Srbije u inozemstvu

Iako se Veselinović i drugi oporbeni kandidati sve češće spominju u javnosti, oni ostaju uglavnom neprovjereni na međunarodnoj razini. Tijekom proteklog desetljeća Vučić nije bio samo lice Srbije u inozemstvu nego je i dosljedno sudjelovao u pregovorima s većinski albanskom vladom na Kosovu.

"Vučić je uspješno nametnuo narativ da on nema alternativu na srpskoj političkoj sceni kada je u pitanju suradnja sa Zapadom, a strani partneri su kupili tu priču", rekao je Srđan Majstorović, predsjednik upravnog odbora nevladinog Centra za europske politike.

Dio krivnje za to snosi i Zapad, dodao je Majstorović. "Tijekom redovitih posjeta visokih međunarodnih predstavnika i političkih osoba rijetko je bilo želje i interesa za upoznavanjem opozicije, vjerojatno da ne bi uznemirili Vučića kao alfu i omegu političkog života u Srbiji", rekao je.

Vučićev SNS pobijedio je na izborima 2012. i od tada sve čvršće drži vlast. Vučić je također postavljen na čelo dijaloga između Kosova i Srbije uz posredovanje EU, odnosno platforme za susrete visokih političkih predstavnika dviju strana i pokušaje izglađivanja nesuglasica.

Vučićev "hod po žici" između Istoka i Zapada

Srpski "hod po žici" između Istoka i Zapada sada je, ako ništa drugo, teži nego ikad. Vučić želi Srbima dati perspektivu prema dubljoj integraciji s EU, istovremeno pokazujući bratstvo s Rusijom i ne pridružujući se zapadnim sankcijama protiv Moskve.

Za razliku od susjednih balkanskih zemalja, kao što su Bosna i Hercegovina, Albanija i Sjeverna Makedonija, čije se vlade gorljivo zalažu za integraciju u EU, vodstvo Srbije, zemlje kandidatkinje od 2012., i dalje je oprezno jer ne želi da ispadne kako jako želi surađivati s Bruxellesom.

U prilog tome ide i percepcija da EU vrši pritisak na Srbiju da prizna Kosovo, kao i spori tempo integracije u EU. Ipak, Vučićeva stranka ima jasan krajnji cilj ulaska u EU.

"Politika Srpske napredne stranke nije se mijenjala od njenog osnivanja. Srbija mora postati punopravna članica Europske unije", rekao je za Politico sadašnji predsjednik SNS-a Miloš Vučević. "Želimo članstvo zbog naših građana i zato što vjerujemo da je to u najboljem interesu zemlje", dodao je.

"Samo SNS može uvesti Srbiju u EU"

Neovisna anketa tijekom godina pokazala je da se ukupna potpora javnosti za pridruživanje grupi od 27 zemalja obično kreće oko 40 posto, a povremeno se penje i do 60 posto.

"Važna su istraživanja javnog mnijenja o raspoloženju prema EU, ali izborni rezultati su puno bolji pokazatelj", rekao je Vučević. "Političke opcije koje podržavaju članstvo Srbije u EU osvojile su prošle godine preko 80 posto glasova", dodao je.

"Znači li to da je više od 80 posto Srba za članstvo? Sigurno ne. Ali to znači da samo Srpska napredna stranka može uvesti Srbiju u EU", zaključio je Vučević.

U nedavnoj televizijskoj debati na nezavisnom kanalu N1 - u kojoj su sudjelovali predstavnici svih oporbenih stranaka, ali ne i SNS-a i Socijalističke partije Srbije, njenog koalicijskog partnera - svi oporbeni kandidati izrazili su skepticizam prema nedavnim sporazumima postignutim u dijalogu s Kosovom. Kandidati su se uglavnom fokusirali na istu temu: da je Srbija prisiljena djelovati protiv vlastitih interesa kada je riječ o Kosovu.

To bi se moglo pokazati kao zabrinjavajući trend za zapadne dužnosnike, koji su već uložili desetljeće u pokušaje rješavanja jednog od najteže rješivih sukoba u regiji.

Zapad bi se potajno mogao nadati pobjedi SNS-a

Budući da je pred nama godina puna izazova, koja uključuje izbore za EU i nacionalne izbore u Europi, da ne spominjemo predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama, još jedan mandat SNS-a poštedio bi Zapad ponovne gnjavaže u izgradnji odnosa s novom vladom Srbije.

No to bi značilo ignoriranje pada demokratskih standarda u zemlji. Iako je situacija prije 2012. bila daleko od idealne, promatrači u rasponu od Reportera bez granica do Freedom Housea primijetili su značajan pad u slobodi tiska, institucionalnoj neovisnosti i općoj transparentnosti.

Freedom House Srbiju je klasificirao kao "djelomično slobodnu" državu s niskim rangom u pogledu građanskih sloboda i političkih prava. Istaknuo je poteškoće za neovisne aktere da se probiju u vladi i javnoj sferi.

Prema Majstoroviću, oporba je suočena sa situacijom sličnom onoj neposredno nakon jugoslavenskih ratova, kada je svrgavanje moćnog Slobodana Miloševića ostavilo zemlju u rasulu, a Zapad je bio previše željan brzih rezultata.

Pobijedi li oporba, nova vlada mogla bi se suočiti s déjà vu efektom, upozorio je Majstorović. "Bilo bi se preteško preko noći nositi s očekivanjima Zapada", zaključuje.

Pročitajte više