SVE TUŽBE, na temelju kolektivne presude u slučaju Franak, moraju se podnijeti najkasnije do 14. lipnja 2023. godine. Obeštećenja neće biti moguća ako se tužba ne podnese do lipnja 2023. godine, i to zbog zastare potraživanja.
>> Vuković o tužbama protiv banaka: Mi snosimo troškove cijelog postupka i rizik gubitka
Banke su do jučer bile sigurne kako neće biti vala tužbi, sve dok se nije pojavila tvrtka Druga fundacija SPV d.o.o., koja je nedavno poslala poziv na stotine adresa u kojem nudi otkup potencijalne tražbine na temelju preplaćene kamate po kreditima u švicarskim francima.
Zašto Druga fundacija, a ne udruga Franak?
Marko Rakar, Vuk Vuković te niz drugih stručnjaka, koji stoje iza tvrtke Druga fundacija, nude da kompanija preuzme sve troškove vođenja sudskog postupka protiv banaka, a po uspješnoj naplati obeštećenja zadrži 25 posto iznosa, dok bi osoba koja je prodala tražbinu dobila 75 posto.
U Index Studiju danas je o toj temi govorio Vuk Vuković, koji je više puta pozvao građane koji su dizali kredite u švicarcima, a imaju pravo na obeštećenje, da im se jave.
Na izravan upit zašto bi se oštećeni građani javili njima, a ne udruzi Franak, Vuković kaže da je udruga Franak odradila sjajno svoj posao, posebno što je ovu cijelu priču godinama "održavala živom". Dodao je da je Udruga napravila lavovski dio posla te da je prije svega objasnila građanima koja su njihova prava i kako doći do tog prava.
"Mi naprosto ciljamo drugu skupinu ljudi. To je poanta cijele priče. Mi smo ponudili malo drugačiji model sa skupinom ljudi koja to inače ne bi napravila, odnosno tužila banke", kaže Vuković dodajući da je lider udruge Franak njihovu inicijativu u početku i pozdravio.
"U interesu nam je skupiti što više ljudi"
Vuković je pojasnio da je udruga Franak poticala ljude da tuže banke i da zajedno s odvjetnicima ostvare svoja prava i dobiju 100-postotni iznos.
"Mi nudimo 3/4 tog iznosa, s tim da mi preuzimamo cijeli proces uključujući i rizik i trošak samog procesa", ističe Vuković dodajući da je istina da bi kroz samostalnu tužbu dobio puni iznos, ali i da se plaćaju odvjetnici te trošak same tužbe. Naravno, dodaje Vuković, u slučaju dobitka tužbe to sve plaća banka. U slučaju Druge fundacije ne plaća se ništa, a rizik je na njihovoj tvrtki.
"Nama je u interesu skupiti ih što više kako bi sa što boljom pozicijom ušli u pregovarački proces", ističe Vuković dodavši da se s bankama može sve riješiti ili tužbom, nagodbom ili mirenjem. Sama tvrtka naplatit će se po završetku tog procesa.
"Sve smo transparentno izračunali"
"Mi smo građanima već u startu rekli koji točno iznos obeštećenja mogu dobiti. Izračunali smo koliko točno mogu dobiti, s tim da 75 posto tog iznosa ide njima, a 25 posto tvrtki", naglasio je Vuković u emisiji. Na upit voditelja ima li u tim ugovorima tzv. "malih slova", Vuković odgovara negativno.
U emisiji je postavljeno hipotetsko pitanje koliko bi iznosilo obeštećenje na iznos kredita od 100 tisuća švicarskih franaka.
"Ako je riječ o punom obeštećenju, za što se zalaže udruga Franak, a mi svi čekamo pravorijek Vrhovnog suda, rekao bih da bi obeštećenje moglo iznositi oko 15 tisuća eura. Ako je samo zatezna kamata, rekao bih da je iznos oko 5 do 7 tisuća eura", istaknuo je Vuković dodajući da se za sada komunicira taj niži iznos, no nada se da će odluka Vrhovnog suda biti pozitivna za oštećene građane te da će se govoriti o većem, punom iznosu obeštećenja.
"Manje bonusa i manje nagrada za bankare"
O procjeni da bi banke mogle isplatiti oštećenim građanima oko milijardu i pol eura, Vuković kaže da je to pola zadržane dobiti banaka zadnjih par godina. Naime, ovaj ekonomist kaže da priče o nekakvoj propasti banaka ako bi svi tužili te dobili banku jednostavno ne "drže vodu".
"Kao prvo, to su priče kojima se ljudi plaše. Ne postoji ni jedna iole ozbiljna analiza koja bi išla u prilog tezi da bi banke zbog ovog mogle propasti i da bi se negativan omjer tužbi protiv banaka mogao odraziti na druge kredite", istaknuo je Vuković.
Ovaj ekonomski stručnjak naglasio je kako postoje dvije kategorije. Prva je likvidnost, odnosno da banke kod sebe definitivno imaju jako puno gotovine. Druga kategorija je dobit banaka, što je knjigovodstvena kategorija.
"Ova aktivnost s tužbama mogla bi utjecati na dobit banaka, što znači manje bonusa i nagrada za menadžment tih banaka s tim da su dioničari nezadovoljni kao i banke matice", rekao je Vuković složivši se sa zaključkom voditelja da bi gubitkom velikog broja tužbi to, prije svega, značilo manje bonusa za bankare i njihov lagodni život.
Više puta tijekom emisije naglašeno je kako teza koja se uporno gura u javni prostor a to je da su dužnici u švicarskim francima bili špekulanti kojima se to nije isplatilo, naprosto lažna. Naime, iz podataka iz Zemljišnih knjiga, jasno da je 90 posto korisnika stambenih kredita u švicarskim francima zapravo financiralo kupovinu svoje prve nekretnine.
Evo koliko možete dobiti obeštećenjem
Govoreći o konkretnim predmetima, Vuković je rekao da je situacija prilično jasna kod stambenih kredita, no da je priča malo kompliciranija kada se govori o leasingu za automobile jer prije svega treba naći tko je pravna sljednica određenih leasing kuća.
"Prva rata mi je bila 600 kuna i odmah je druga skočila na 1200 kuna", glasila je priča jednog od čitatelja Indexa, na što je Vuković rekao da je to svakako utuživo i da misli da bi trebao dobiti obeštećenje, no trebalo bi naći tko je danas sljednik te leasing kuće koja je oštetila čitatelja Indexa.
"Ako je netko tužio 2019. godine za kamatu, sada ima pravo tužiti banke za ništetnost. Može li se jedan proces voditi preko odvjetnika, a drugi preko tvrtke Druga fundacija?" bio je upit čitateljice Indexa, na što je Vuković odgovorio pozitivno.
"Oni koji žele ulaziti u tužbe imaju i dalje otvorenu tu mogućnost, a oni koji to ne žele odnosno žele to dati nekome drugome, mogu se obratiti nama", rekao je Vuković na kraju dodajući kako oštećenim građanima ostaju 3 opcije. Prva je, kako je rekao, da se ne napravi ništa. Druga je da se nađe odvjetnik i da se tuži banka, a treća je opcija da posao predaju tvrtki Druga fundacija.