WHO upozorava na globalnu epidemiju hepatitisa

Foto: 123rf

BROJ zaraženih hepatitisom u stalnom je porastu, a više od 325 milijuna inficiranih nije svjesno toga da su nositelji virusa ili nemaju pristup lijekovima koji su im od životne važnosti, stoji u priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije.

Testiranje neophodno

U prvome globalnom izvješću o ovoj zaraznoj bolesti WHO navodi da su milijuni ljudi zaraženi virusom hepatitisa u opasnosti od postupnog razvoja kroničnih bolesti jetara, karcinoma i od preuranjene smrti te da je neophodno potrebno što prije poduzeti testiranja i odgovarajuće liječenje.

"Virusni hepatitis postao je velik problem i izazov za zdravstvene radnike koji zahtijeva hitnu akciju", rekla je direktorica WHO-a Margaret Chan.

Većina slučajeva hepatitisa izazvana je virusima koji napadaju jetru, a označeni su slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Od navedenih tipova virusa hepatitisa najčešći su i najopasniji hepatitis tipa B i hepatitis C, koji su odgovorni za 96 posto smrtnih ishoda. Stanje dodatno komplicira činjenica da se, poput mnogih drugih bolesti jetre, često otkrivaju kad su već u uznapredovaloj fazi. Pacijent često nema simptoma ili su oni sasvim blagi i mogu se pripisati raznim virozama i prehladama.

Akutna ili kronična bolest

Hepatitis C može biti akutna ili kronična bolest. Akutna se vrlo rijetko dijagnosticira jer je bez simptoma i pacijent se u potpunosti oporavi. No kod 80 posto zaraženih akutna se bolest razvije u kroničnu bolest jetre iz čega se razvijaju ciroza ili karcinom. Kod velike većine pacijenata bolest se otkriva slučajno, pri rutinskoj kontroli krvi. Zato se ovo oboljenje i naziva "tihi ubojica".

Hepatitisom B i C moguće se zaraziti tijekom porođaja (prijenos s majke na dijete), spolnim odnosom sa zaraženim partnerom, dijeljenjem igala, šprica i ostale opreme za injiciranje droga, dijeljenjem pribora za osobnu higijenu sa zaraženom osobom (npr. četkica za zube ili grickalica), direktnim kontaktom s krvi ili otvorenim ranama zaražene osobe te izlaganjem krvi ubodom na iglu i ostalim oštrim instrumentima.

Osobe zaražene hepatitisom B do kraja života moraju uzimati terapiju interferonom, lamivudinom i adefovirom.

Hepatitis C liječi se relativno brzo, ukoliko se na vrijeme otkrije, no globalni je problem to što su lijekovi za ovu bolest nekim pacijentima nedostupni jer su iznimno skupi.

Radi se na jednostavnijem pristupu lijekovima

Direktor Odjela WHO-a za globalni program liječenja HIV-a i hepatitisa Gottfried Hirnschall kazao je da ova svjetska institucija surađuje s vladama, proizvođačima lijekova i tvrtkama koje se bave dijagnostikom na jednostavnijem pristupu lijekovima onima kojima su potrebni.

"Prepoznajući gorući problem sve više zemalja u svijetu omogućuje potrebitima pristup liječenju. Dijagnostički test stoji manje od jednog dolara, a lijek za hepatitis C manje od 200 dolara", kazao je.

Tijekom 2015. od virusnog hepatitisa smrtno je stradalo 1,34 milijuna ljudi, što je brojka koja se može usporediti s brojem umrlih od posljedica tuberkuloze i HIV-a ili AIDS-a. Razlika je u tome što je broj umrlih od tuberkuloze i AIDS-a u opadanju, a broj onih koji umiru od posljedica hepatitisa sve je veći. Po podacima WHO-a od 2000. ta je brojka porasla za 22 posto.

U 2015. evidentirano je 1,75 milijuna novozaraženih hepatitisom C, što povećava globalnu brojku na 71 milijun. Stručnjaci za to okrivljuju nedostupnost liječenju i korištenje kontaminiranih igala.

Broj zaraženih hepatitisom B je u opadanju zahvaljujući cijepljenju već u dojenačkoj dobi ili ranijem djetinjstvu, izvješćuje WHO. Cjepivo protiv hepatitisa B dostupno je od 1982. Njegova učinkovitost u sprečavanju infekcije i razvoja kronične bolesti i raka jetre je 95 posto.