Wolt dao konkretne cifre. Evo koliko će po novom zarađivati oni, a koliko dostavljači

PREDSTAVNICI kompanije za dostavu hrane Wolt danas su održali briefing za medije, na kojem su odgovorili na nedavne medijske napise o odnosu kompanije prema svojim dostavljačima, zahtjeve dostavljača koji su za sutra ponovo najavili prosvjed te razjasnili dio izmjena Zakona o radu i novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji prvi put uređuje platformski rad.

Suzbijanje neprijavljenog rada

Istaknuli su kako je Hrvatska prva zemlja EU koja je ovakav način rada odlučila zakonski regulirati te kako će, iako je Zakon o radu već usvojen, ova stavka stupiti na snagu tek 1. siječnja 2024. godine. Napominju i da su njihovi predstavnici sudjelovali u kreiranju Zakona, a uključeni su bili i predstavnici sindikata dostavljača.

Ipak, neki su dostavljači i dalje nezadovoljni, smatraju da će ih Zakon staviti u nepovoljniji položaj od onog u kojem su trenutno, a najspornije je što će im rad sada biti ograničen na 40 sati tjedno i što će država odrediti fiksni iznos za doprinose koje uplaćuju dostavljači, koji tvrde da će im se prihodi zbog toga smanjiti za trećinu. Zbog toga je dio dostavljača za sutra najavio novi prosvjed pred središnjicom Wolta.

"Wolt Zagreb pozdravlja donošenje zakonskih izmjena jer će se njima suzbiti neprijavljeni rad te urediti minimalna razina prava i radni uvjeti dostavljača koji su najvažnija karika u našem poslovanju", rečeno je danas na briefingu.

Dostavljači će raditi manje

Jedna od stavki u ovim zakonima koja je najspornija za dostavljače jest ona o ograničenju rada na 40 sati tjedno. Dostavljači su sada imali mogućnost raditi koliko god su htjeli te tvrde kako će im ovo ograničenje uvelike smanjiti zaradu, da će izgubiti oko trećine primanja. 

Dostavljači koji su sudjelovali na brifingu izrazili su nezadovoljstvo zbog smanjenja fleksibilnosti rada te nepraktičnosti zakona tijekom ljetne sezone i u danima kada je smanjen promet. "Ako radim u ponedjeljak i imam neznatan promet, ne mogu se prijaviti za vikend jer sam 'ispucao' svoje sate", rekao je jedan od dostavljača koji je želio ostati anoniman.

Na pitanje je li po tome ovaj zakon štetan za dostavljače, iz firme su na neki način odgovorili potvrdno, iako naglašavajući da je štetan pregruba riječ.

"Platformski rad omogućava plaćanje prema učinku, a ne prema fiksnom mjesečnom iznosu i dostavljač je dosad bio taj koji je odlučivao koliko će se od njegovog bruto iznosa isplaćivati za doprinose državi. Novim zakonima se to mijenja i svaki partner dostavljač mora biti prijavljen na onoliki broj sati koje odradi, do maksimalnih 40 sati tjedno, što je ograničenje i za sve ostale zaposlenike u Hrvatskoj.

Ugovor o radu koji uključuje pitanja godišnjih odmora i bolovanja, plaćanja doprinosa te drugih prava i obveza, dostavljač sklapa s tvrtkama agregatorima koje mu kao posrednik isplaćuju plaću", objasnili su iz Wolta te dodali kako je u ovom odnosu između dostavljača i agregatora Wolt samo pružatelj digitalne tehnologije koja omogućava obavljanje poslova na daljinu.

Povećanje doprinosa

Dostavljači su se također žalili da doprinose moraju plaćati iz svog dijela zarade, umjesto da im to uplaćuju tvrtke-partneri, odnosno agregatori koje ih zapošljavaju. Osim toga, novi zakon uredit će stopu doprinosa koja će se sada povećati. 

"Razumijemo nezadovoljstvo nekih partnera dostavljača uslijed novih zakonskih odredbi budući da one značajno mijenjaju način na koji su do sada radili. No zakonodavac se odlučio na ove promjene radi nedvosmislenog utvrđivanja njihovog radnog statusa i ostvarivanja prava specifičnih za ovaj oblik radnog odnosa. Iz sadašnje perspektive može izgledati kao gubitak, no s drugačijim pogledom može biti ulaganje u budućnost s više godina staža i većom mirovinom", navodi generalni direktor Wolta za Hrvatsku Marin Šušnjar.

Objašnjavaju kako će doprinosi platformskih radnika sada biti u skladu s ostalim zanimanjima u Hrvatskoj te da će ih dostavljači plaćati s obzirom na svoje radne sate. Napominju i da je iznos koji dostavljači vide na aplikaciji bruto iznos te da su do sada sami bili odgovorni od njega izdvojiti za doprinose, dok će od sada to biti uređeno Zakonom.

"Događalo se da partner-firme prijave dostavljače na ugovor o radu, na osam sati dnevno, pet dana u tjednu, sa svim doprinosima, a na kraju odradi dva sata u mjesecu, zaradi 100 kuna i onda partner-firma ima trošak u njegovim doprinosima", rekla je voditeljica operacija Wolta Lucija Grubišić.

Zarađuju između 900 i 1100 eura mjesečno

"Prema podacima koje smo dobili od partner-tvrtki, nakon davanja svih obaveza koje dostavljač sada mora podmiriti državi zbog prijave stvarnog broja efektivnog rada te uključujući i troškove goriva (ako se radi o motornom vozilu), prosječna neto plaća dostavljača koji radi do maksimalno propisanih 40 sati tjedno je od 900 do 1100 eura mjesečno, bez napojnica. Prosječna bruto cijena sata je 7.5 eura.

Stoga je netočna tvrdnja koja se posljednjih dana provlači kroz medije 'kako je Wolt smanjio dostavljačima plaćanja za 30 posto'. Manja neto primanja partnera dostavljača rezultat su inicijative državnih institucija da se zakonski uredi rad platformi, čime će Hrvatska biti prva zemlja u EU koja u svom radnom pravu ima zakonsku regulativu rada putem platformi", kažu iz Wolta. 

Smanjit će se broj agregatora

Kažu da će u Zakonu biti regulirano koliko agregatori smiju zaraditi te da nitko neće moći raditi bez registra u kojem će biti upisani svi podaci o njihovom radu, a koji će se moći pratiti u stvarnom vremenu. "Vidjet će se točno koliko je tko zaradio i koliko je tko radio", kaže Grubišić te dodaje da će raskinuti ugovore s agregatorima za koje se ispostavi da ne posluju korektno.

Napominju da agregatori i dostavljači djeluju na principu slobodnog tržišta te da dostavljači mogu svaki mjesec mijenjati svog poslodavca. Dostavljači su se žalili da ih Wolt onemogućuje da otvaraju svoje obrte i tako rade izravno za njih, no iz kompanije kažu da su u početku pokušali educirati dostavljače i dati im tu priliku, no nije bilo interesa.

Tvrtke agregatori također pozdravljaju izmjene u Zakonu. Kažu da ih stavljaju u nepovoljniji položaj nego što su bili prije, no kako će se sada suzbiti nelojalna konkurencija agregatora koji ne posluju korektno.

Na dostavi pizze od 10 eura, Wolt tvrdi da ostvari 0.99 profita

Iz Wolta su dali primjer prihoda i troškova prilikom jedne narudžbe iz restorana.

"Pizzeria XY ima ugovorenu suradnju s Woltom preko čije aplikacije korisnik naručuje dostavu pizze čija je cijena u restoranu 10 eura. Korisnik plaća 11.10 eura gdje je uračunata usluga dostave od 1.1 euro. Kako provizija koju Wolt naplaćuje Pizzeriji XY iznosi 28 posto, Wolt svom partneru naplaćuje 2.8 eura za izvršenu uslugu. Tih 2.8 eura uz 1.1 euro od naplate usluge dostave zajedno čine prihod od ove narudžbe u  iznosu od 3.9 eura.

S troškovne strane, Wolt će od ovog prihoda platiti transakcijski trošak u iznosu od  0.11 eura, a tu je i trošak dostave s obzirom na to da su partneri dostavljači plaćeni po učinku i ta stavka može iznositi 2.8 eura. Time ukupni trošak ove dostave za Wolt iznosi 2.91 euro pa je profit koji je Wolt ostvario na ovoj narudžbi 0.99 eura (3.9 eura - 2.91 euro). Od toga platforma pokriva ostale troškove kao što su korisnička podrška, marketing, troškovi ureda te plaće zaposlenika", tvrde iz Wolta.

O poruci dostavljaču koji je pao s motora

Ovih su dana mediji prenijeli razgovor između Wolta i dostavljača koji im je javio da je doživio nesreću te da je pao s motora. Nakon što je dostavljač objasnio što se dogodilo, iz korisničke podrške uslijedilo je pitanje: "Je li hrana čitava?", što je protumačeno kao nebriga za dostavljače.

"Objavljen je samo dio razgovora. Poruka koja je odmah ispod glasi: 'Jesi dobro?' Još par poruka u razgovoru pitaju je li dostavljač dobro i je li sretno stigao. Čak su ga nazvali. Taj je razgovor star dvije godine", rekla je Lucija.

Pročitajte više