Zagreb dobiva spomenik holokaustu

Foto: FAH

VLASTI Ljubljane i Zagreba pripremaju postavljanje spomenika holokaustu u svojim gradovima, čiji je smisao da podsjeti današnje naraštaje na žrtve fašističkih režima prije sedam desetljeća, osobito među Židovima, ali i kao upozorenje da se povijesna tragedija ne ponovi, rečeno je u petak na međudržavnoj videokonferenciji koja se održavala istodobno u glavnim gradovima Slovenije i Hrvatske.

Izaslanica predsjednice RH Nataša Jovičić kazala je da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović potaknula postavljanje spomenika holokausta u Zagrebu, na koju je gradonačelnik Zagreba brzo reagirao.

Kusin: Napravljeni prvi koraci

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, koordinatorica aktivnosti oko spomenika, kazala je da je ideja prihvaćena i da da su učinjeni prvi koraci. Između nekoliko najprikladnijih lokacija, najbliže rješenju je ona na prostoru Glavnog željezničkog kolodvora, u blizini zgrade Pošte. Tek predstoji raspisivanje natječaja za urbanističko i spomeničko rješenje, kazala je Vesna Kusin.

Govornici su naglasili da se rasprava odvija u ozračju jačanje ekstremne desnice, govora mržnje i povijesnog revizionizma, koji su izravno protiv vrijednosti koje spomenici zagovaraju.

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus pozdravio je inicijativu, ali je izrazio bojazan da bi ona u dijelu javnosti mogla biti shvaćena i kao provokacija.
Ovo što se događa izaziva strah kod židovske populacije, kazao je Kraus i ocijenio da je pojava ekstremizma i nacionalizma otišla visoko.

U zadnjih 25 godina ekstremna desnica je bila marginalna, pa se treba zapitati zašto sada nastupa kroz parlament i vladu, odgovorio je Kraus na pitanje iz Ljubljene kako se u raspravu uklapaju sporni stavovi hrvatskog ministra kulture.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podržao je ideju o spomeniku i kazao da su Židovi sudjelovali u izgradnji hrvatskog identiteta i da je ono što se prema njima događalo i protiv hrvatskog identiteta.

Smatra da je mogućnost shvaćanja spomenika kao provokacije minorna, ali je osudio političare i medije. Političari u određenoj mjeri stvaraju takvu atmosferu jer njom lakše motiviraju glasačko tijelo nego da se uhvate u koštac s ekonomskim problemima, kazao je dodao da tome doprinose i mediji jer radije izabiru ekstremnije sugovornike.
 

Ravnatelj HRT-a Goran Radman podržao je ideju i ocijenio da su mediji u tehnološkoj tranziciji zatečeni činjenicom da svatko može anonimno i bez odgovornosti izlaziti u javnost, na što oni ne uspijevaju reagirati.

Jakovina osudio stavove Hasanbegovića

Povjesničar Tvrtko Jakovina kaže da treba upozoriti kad nekoliko tisuća ljudi u središtu Zagreba uzvikuje ustaške pozdrave, a među njima se nalazi i potpredsjednik Hrvatskog sabora. Također je osudio i stavove ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, ali i peticiju koja traži da se u Hrvatsku vojsku uvede pozdrav „za dom spremni“, koju su potpisali brojni ljudi iz akademske zajednice, među kojima su i dekani fakulteta.

Direktor Židovskog kulturnog centra u Ljubljani Robert Waltl kazao je da su u Centru imali više napada na židovsku zajednicu, a antropologinja iz Instituta za narodnosna pitanja Irena Šumi da je u Sloveniji na djelu povijesni revizionizam, da se u parlamentu čuje govor mržnje, pa čak dolazi i do perverzije da se desne snage poistovjećuju sa židovskom poviješću.

Predsjednik Festivala tolerancije Branko Lustig podržao je ideju i kazao de se ne smiju zaboraviti strahote koje su se dogodile jer bi to značilo da se mogu ponoviti.

Govornici iz Ljubljane su naglasili da pored spomenika treba inzistirati na živom govoru o konkretnim ljudima i obiteljima koje je fašizam i holokaust odnio iz naših sredina.