SAMO 42% hrvatskih građana štedi na neki način, najčešće u bankama -21%, 13% uplaćuje policu životnog osiguranja, a svaki deseti čuva gotovinu kod kuće. Hrvati najviše preferiraju ulaganja za kupnju nekretnina, potom slijede oročena štednja u bankama, životno osiguranje, stambene štedionice, kupovina zemljišta, štedna knjižica u banci te čuvanje novca kod kuće.
Rezultati su to istraživanja koje je u dva navrata, u lipnju i prosincu 2005. proveo GfK Hrvatska na uzorku od 2000 građana, a koje je na današnjoj konferenciji za novinare prezentirala voditeljica istraživanja Gordana Vujević Hećimović. Prema rezultatima ankete, 30% ispitanika smatra da je ulaganje u kupnju kuće ili stana najbolji način štednje. Oročenu štednju u bankama preferira njih 27%, životno osiguranje 26%, stambene štedionice 20%, kupovanje zemljišta 19%, štednu knjižicu u banci 19% te čuvanje novca kod kuće 17%.
Stanovnici Zagreba i okolice smatraju da je najbolje ulagati u kupnju kuće ili stana, istog su mišljenja i građani Istre i Primorja, dok se za oročenu štednju u bankama najviše odlučuju u Lici, Kordunu i Banovini, te u sjevernoj Hrvatskoj. U Zagrebu i okolici više se preferira životno osiguranje, ali i tzv. moderni načini štednje (kupovanje dionica i kupovanje udjela u investicijskim fondovima). Za čuvanje novca kod kuće najčešće se odlučuju Slavonci.
Muškarci više preferiraju kupovanje stana, kuće ili zemljišta, a žene oročenu štednju u bankama. Skupina ispitanika u dobi od 25 do 59 godina više preferira kupovinu stana, kuće ili zemljišta u usporedbi s mlađim i starijim ispitanicima. Ispitanici u dobi 30 do 39 godina češće navode životno osiguranje, dok se za stambene štedionice češće odlučuju mlađi ispitanici - oni u odbi 20 do 24 godine. Stariji od 60 godina najviše se odlučuju za klasične oblike štednje u bankama (oročena ili avista), ali i čuvanje novaca kod kuće.
U odnosu na ranija istraživanja, povećan je broj građana koji se odlučuju tzv. moderni način štednje, ali nije zanemariv broj onih koji bi novac najradije držali u čarapama, što u zapadnim zemljama gotovo ne postoji.
Obrazovaniji više preferiraju kupovanje stana, stana ili zemljišta, dok manje obrazovani više preferiraju avista štednju u bankama te čuvanje novca kod kuće. Obrazovaniji građani također se češće odlučuju za životno osiguranje, stambenu štednju, i ulaganje u investicijske fondove.
25 posto ispitanika kao motiv za štednju naveli su nepredvidive okolnosti, izvanredna stanja, hitne slučajeve, radi vlastite djece štedi njih 22%, a radi i radi vlastite za stare dane štedi njih 21%. 14% ispitanika štedi radi kupovine stana ili kuće.
Ovi motivni slični su motivima građana u 14 zemalja srednje i istočne Europe. Naime, ankete u tim zemljama također su pokazale da građani štede prvenstveno zbog nepredvidivih okolnosti te zbog vlastite djece. No, postoje i neke razlike. U Hrvatskoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj i Sloveniji tako se štedi radi automobila, stana ili kuće, odmora, izleta te za stare dane, dok se stanovnici Rusije, Poljske, Ukrajine, Bugarske, Rumunjske i BiH radije štede za opremanje kućanstva, kupovine odjeće i liječenja.
Zaba: Depoziti građana dosegnuli 29 milijardi kuna
Ukupni depoziti građana u Zagrebačkoj banci u prošloj godini porasli su za 3 milijarde kuna te su posljednjeg dana 2005. iznosili 29,1 milijardu kuna, što čini trećinu ukupnih depozita hrvatskih građana. Oko 70 posto ukupnih depozita odnosi se na oročenu štednju, uglavnom na kraće vremenske periode uz obnavljanje, kazala je Borka Borović, direktorica Grupe proizvoda štednje i ulaganja Zabe.
Kod alternativnih načina ulaganja najveći rast bilježe investicijski fondovi u koje su klijenti u 2005. uložili milijardu kuna, čime je njihova ukupna imovina narasla na 2,8 milijardi kuna. Depoziti Prve stambene štedionice na kraju 2005. premašili su 2,1 milijardu kuna.
80% oročene štednje odnosi se na eure, dok je u kunama štedjelo 7,5% klijenata. Unutar devizne štednje na eure otpada 86,5%, američke dolare 9,5% te na švicarske franke 2%.
U Zabi u 2006. očekuju slabija ulaganja u stambenu štednju te porast kod drugih alternativnih načina ulaganja - investicijski i dobrovoljni mirovinski fondovi, dionice i životna osiguranja. Prema prognozama do 2008. takavi načini ulaganja trebali bi doseći preko 25% ukupnih depozita građana.