Putin prijeti ako Zapad ukine bitnu zabranu Ukrajini. Koje bi zemlje bile na udaru?

Foto: Epa

Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je ponovno zaprijetio NATO državama zbog nastojanja da se Ukrajini dopusti korištenje zapadnog oružja za udare na Rusiju.

Stoltenberg je govorio da treba ukinuti zabranu

Konkretno je o tome govorio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je pozvao članice koje Ukrajinu opskrbljuju oružjem da ukinu zabranu korištenja oružja za napade na vojne ciljeve u Rusiji. Iako to nije izravno rekao, jasno je da se njegova izjava odnosi na politiku Joea Bidena.

>>Šef NATO-a: Ukrajina ima vezane ruke

"Ukrajina ima vezane ruke zbog restrikcija na korištenje zapadnog oružja na ruskom teritoriju. Ovo veže ruke Ukrajincima i jako im otežava obranu. Mislim da je vrijeme da se preispitaju neka od ovih ograničenja", naglasio je Stoltenberg novinarima.

"Neki su rekli da će ukinuti restrikcije"

Dodao je da se Kijev ima pravo braniti i da zato "ima pravo napasti legitimne vojne ciljeve izvan Ukrajine". Šef diplomacije Europske unije Josep Borrell kazao je da su zemlje EU duboko podijeljene oko ove teme.

"Uklanjanje ograničenja za korištenje zapadnog oružja odluka je koju treba donijeti svaka država članica. To je njihova odgovornost. Nitko ne može prisiliti državu članicu da ukine ta ograničenja", rekao je.

I Macron je za ukidanje zabrane, Scholz je oprezniji

>>Macron: Moramo dopustiti Ukrajini da gađa mete u Rusiji. Putin: Igraš se vatrom

I francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi Ukrajina trebala imati pravo gađati mete unutar Rusije s kojih se izvode napadi na ukrajinski teritorij.

"Moramo dopustiti Ukrajincima da neutraliziraju vojna mjesta s kojih su projektili ispaljeni, ali ne i druge civilne ili vojne mete. Ne želimo eskalirati", rekao je na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom nakon sastanka ministara obrane, koji je jučer održan u Bruxellesu. Scholz je, pak, bio oprezniji rekavši da ukrajinska upotreba zapadnog oružja "uvijek mora biti unutar okvira međunarodnog prava".

Neke europske zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, baltičkih država, Finske, Poljske i drugih, nemaju problem s tim da Ukrajina gađa mete u Rusiji.

"Osim streljiva i protuzračne obrane, dvije stvari mogu pomoći Ukrajini da dosegne prijelomnu točku za pobjedu u ratu: ubrzavanje obuke za ukrajinske borce i dopuštenje Ukrajini da napadne vojne ciljeve u Rusiji", tvitao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur. "Nije naš posao da Ukrajincima vežemo ruke", rekao je finski predsjednik Alexander Stubb. 

Putin: NATO zemlje, posebno one manje, moraju biti svjesne da se igraju vatrom

"NATO povećava stupanj eskalacije i koketira s vojnom retorikom", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Na pitanje približava li se NATO izravnom sukobu s Rusijom, Peskov je odgovorio: "Oni se ne približavaju, oni su u tome."

>>Putin: NATO se igra vatrom. Imajte na umu, države su vam male i gusto naseljene

Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta upozorio Zapad da riskira globalni rat zbog Ukrajine i da bi izravni sukob između Rusije i NATO-a značio da je planet na korak od trećeg svjetskog rata.

"Predstavnici NATO zemalja, posebno u Europi, posebno u malim zemljama, moraju biti svjesni da se igraju vatrom. Moraju imati na umu da su njihove države uglavnom male i vrlo gusto naseljene. I to je faktor koji bi trebali imati na umu prije nego što govore o udaru duboko u ruski teritorij", rekao je Putin.

"Konstantna eskalacija može dovesti do ozbiljnih posljedica", dodao je Putin u Taškentu. "Ako se te ozbiljne posljedice ostvare u Europi, kako će se ponašati Sjedinjene Države, uzevši u obzir naš paritet u nuklearnom naoružanju?" upitao je.

"Teško je reći – žele li oni globalni sukob?" nastavio je Putin. Za ukrajinske napade oružjem velikog dometa kazao je da zahtijevaju zapadnu obavještajnu i vojnu pomoć te satelite, "što znači da Zapad mora biti izravno uključen".

Sve se odvija nedugo nakon ruskih vježbi taktičkim nuklearnim oružjem

Treba napomenuti da ovo podizanje tenzija dolazi netom nakon što je početkom svibnja Rusija započela prvu fazu vježbi koje uključuju praktičnu obuku za pripremu i upotrebu nestrateškog nuklearnog oružja, kako je tada priopćilo rusko ministarstvo obrane.

Taktičko ili nestrateško nuklearno oružje manje je moćno od strateškog oružja dizajniranog za uništavanje cijelih neprijateljskih gradova, ali svejedno ima golem razorni potencijal.

Putin je tada naveo da se odlučio za takav potez kao odgovor na "militantne izjave zapadnih dužnosnika". Radilo se o izjavama oko raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajini.

Kako je tada objavio The Strategist, sadašnja ruska nuklearna doktrina navodi četiri scenarija prema kojima bi se koristilo nuklearno oružje: ako Rusija bude napadnuta nuklearnim projektilima; ako vjeruje da se protiv Rusije lansiraju nuklearni projektili; ako bilo koji napad ima za cilj osakatiti njezine nuklearne snage; ako je samo postojanje ruske države ugroženo, uključujući NATO-ovo korištenje nadmoćnijeg konvencionalnog oružja.

Avdagić za Index: Putin prije svega misli na baltičke zemlje

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za Index je objasnio na koje zemlje Putin misli kad spominje gusto naseljene države.

"Čitam kako, kada se posebno osvrće na male zemlje, upućuje poruku prije svega onim baltičkim zemljama koje su Kremlju od početka agresije na Ukrajinu poseban trn u oku zbog izrazito proaktivnog pristupa prema Ukrajini u kontekstu potpore i pomoći.

On ovu prijetnju, kako i spominje, upućuje vrlo jasno čitavoj Europi, NATO članicama, a specifično kada sagledate onu spomenutu 'gustu naseljenost', jasno čitam kako želi poručiti da recimo udar na takvo područje rezultira time da nemate kamo pobjeći, a nuklearnim da ste zapravo izbrisani.

Napominjem, smatram da je želio ponajviše zaprijetiti baltičkim zemljama i općenito najviše onima koje su i snažni zagovornici Ukrajine, ali sve smo to gledali i gledamo redovito od kremaljske elite već godinama.

Nažalost, oni su malo, ili bolje rečeno nimalo odstupili od politike koja nas je izravno, gotovo kao vremeplov vratila u crna hladnoratovska vremena. Samo što je trenutak i gori jer gledamo iznimno mučan rat u samoj Europi", objasnio je.

Vjeruje da će doći do korištenja zapadnog oružja za napad na ciljeve u Rusiji

Što se tiče korištenja zapadnog oružja za napade u Rusiji, Avdagić kaže da je to sigurno opcija i da vjeruje da će do toga doći.

"S napomenom da će sve zemlje koje to mogu isporučiti inzistirati od Ukrajine da se takva ubojita sredstva nipošto ne smiju koristiti prema nevojnim metama, što vjerujem da će uključiti i infrastrukturu, ali da će Ukrajincima ruke biti posve odriješene kada su u pitanju mete kao izvorišta istih takvih ruskih napada na samu Ukrajinu, u smislu baza, posebno raketnih i zračnih", kazao je.

Neovisno o mogućem dopuštenju NATO zemalja da se zapadno oružje koristi za napad na Rusiju, Avdagić je odgovorio na pitanje i postoji li opasnost za druge zemlje u ruskom okruženju: "Nažalost, svjedoci smo nimalo smanjene agresije Rusije zadnjih godina, najprije prema susjedima, stoga procjenjujem visoku prijetnju, a posebno za Gruziju i Moldaviju."

Čemu nas uči 2014. i zauzimanje Krima?

Avdagić ističe da je Putin i ranije slao slične poruke.

"Ponekad su poruke specifičnije, kao ovaj put, ali ključno je da ovo nije prvi put da slušamo tako nešto. Obavještajni sustavi na Zapadu ipak su dobro analizirali sve prijetnje od početka ove faze ruske agresije, od 2022., pa smo tako došli do momenta kada Ukrajina čeka dalekometno oružje i zrakoplove F-16, a već odavno u svom arsenalu ima HIMARS-e, Patriote...

Djelovanje Rusije je prava prijetnja svima nama. Svi bismo mi, vjerujem, bili najsretniji kada bi ruska agresija prestala, pa i građani Rusije, ali tada bi prijetnja ostala samo na kremaljskoj eliti. Zato smo zarobljeni u svijetu u kojem Putin i njegova elita smatraju kako više ne mogu stati, a Ukrajincima preostaje ili boriti se ili se predati, a potonje za građane znači 'rusku čizmu' kod njih.

Ne znam ima li tamo onih kojima je to poželjno, ali kladio bih se ako ih ima, da se radi o jako maloj manjini. Nažalost, čak i kada bi došlo do zastoja ili primirja, svi bismo znali kako je završila tek još jedna runda ili bitka, ali ne i kompletan rat.

Tomu nas posebno uči 2014., zauzimanje Krima i drugih dijelova Ukrajine, nakon čega je prošlo naizgled mirnijih osam godina, a u biti gledamo jedan rat koji sada već traje preko deset godina. Tko ima iluzija nakon toga da prijetnja prema drugima ne postoji?" zapitao se Avdagić.

Pročitajte više