Foto: Pixsell/Goran Stanzl
>> Ratni veterani traže smjenu Stankovića jer je s gostom pričao o građanskom ratu u Hrvatskoj
Kad se netko drzne dirnuti u neku, za njih, osjetljivu temu, desničari često urlaju u megafone, marširaju gradom i lansiraju kanonadu ad hominem napada prema dežurnim "krivcima". Sva ta impulzivna predstava često je popraćena pasivnom agresijom i projiciranom krivnjom.
Pouzdano dizanje desničarskog tlaka
Jedna od stvari koja pouzdano diže tlak desničarima je karakteriziranje Domovinskog rata kao građanskog rata. Kao što smo mogli vidjeti na svježem primjeru, sintagma "građanski rat" izaziva trenutačnu reakciju. Jučer je u emisiji ''Nedjeljom u 2'' gostovao vukovarski ratni veteran Predrag Peđa Mišić. U jednom trenutku Stanković ga je upitao je li se u Hrvatskoj vodio građanski rat. Sama činjenica da se omražena sintagma uopće spomenula na HRT-u izazvala je gnjev jedne od bezbroj udruga ratnih veterana. Ovaj put, burna reakcija je stigla od Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUV HGP).
U ljutitom priopćenju zahtijevaju Stankovićev otkaz jer se "ogriješio i ponizio, ne samo o novinarski kodeks već i Deklaraciju o Domovinskom ratu, kao i vrlo jasnu oslobađajuću presudu Haškog suda hrvatskim generalima".
Dalje pišu o "lažnim manipulacijama, širenju neistina, rušenju vrijednosti Hrvatske" i sličnim stvarima.
Nije ovo prvi put da desničari i veterani napadaju Stankovića. Po opskurnim i otužnim portalima mogu se naći pamfleti kojima već godinama traže otkaz ovog HRT-ovog urednika. Međutim, razlog zbog kojeg sad traže da Stanković dobije nogu s HRT-a, ni uz najbolju volju, nije jasan.
Domovinski rat jednim dijelom JEST bio građanski rat
Domovinski rat uistinu je dijelom bio i građanski rat. Također, bio je i međunarodni sukob u kojemu je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku. Jedan termin uopće ne isključuje drugi. Uistinu, Hrvatska je bila pod napadom vanjske, velikosrpske agresije, i tu nema nikakvog spora. Isto tako, uistinu se dio stanovnika Hrvatske, a radi se o hrvatskim Srbima koji su živjeli na teritoriju Hrvatske i bili su hrvatski građani, 1991. godine oružano pobunio i zaratio s Hrvatskom.
Definicija građanskog rata Hrvatske enciklopedije glasi ovako: "Oružana borba antagonističkih (klasnih, nacionalnih, vjerskih, političkih) društvenih skupina unutar jedne države".
U čemu je onda problem? Zašto onda desničarima i veteranima smeta spominjanje Domovinskog rata u kontekstu i građanskog sukoba, a ne samo međunarodnog? Zar je toliko teško razlučiti da jedan termin ne isključuje drugi? Mijenja li to ikako prirodu sukoba? Smatraju li možda da u slučaju građanskog rata nije dovoljno jasna granica između agresora i žrtve te je li građanski rat možda, uvjetno rečeno, manje tragičan od međunarodnog rata? Zašto uopće predstavljaju građanski rat kao ponižavajući deminutiv Domovinskog rata, odbijajući da je moguća kombinacija jednog i drugog. Zbog čega zapravo desničari redovito popizde kad netko spomene građanski rat?
Razgovarali smo s politologom Višeslavom Raosom i povjesničarem Hrvojem Klasićem kako bismo dobili odgovore na neka od ovih pitanja.
"Ovaj sukob nije jednoznačan"
Politolog Raos nam je ponudio definiciju sukoba na ovim prostorima.
"Kad u politologiji kažemo građanski rat, onda mislimo da postoje dvije sukobljene strane u istoj državi koje žele cijelu tu državu. Primjerice, španjolski građanski rat; s jedne strane republikanska vlada, a s druge Franco. Radi se o vojnom puču, ali i jedni i drugi pokušavaju doći do prevlasti u cijeloj Španjolskoj. Što se tiče ove konkretne situacije, dio građana jedne republike, unutar jedne federacije, pobunio se, uz potporu vlasti u drugoj republici koja je monopolizirala zajedničku savezničku vojsku. To bi možda bio najbolji opis situacije koja se dogodila na ovim prostorima.
Ali, ovaj sukob nije jednoznačan. Istovremeno ima elemente međunarodnog sukoba i građanskog rata", rekao nam je Raos.
"Zašto se veteranska populacija naroguši na ovaj termin? Zato što su ranih devedesetih predstavnici međunarodne zajednice često govorili o građanskom ratu u Jugoslaviji. Veterani smatraju da se time implicira, u trenutku kad se već zahuktao rat, da se i dalje radilo o jednoj zemlji u kojoj je Hrvatska bila pobunjena strana. Jasno mi je da postoje određene riječi koje su određenoj senzibiliziranoj populaciji crvene krpe. Međutim, ovdje je stvar u tome da ta populacija smatra da, kad netko upotrijebi te riječi, implicira da je referendum o neovisnosti bio nelegitiman ili da je Hrvatska bila pobunjena strana. Nema nikakvog uporišta za ovakav stav u politologiji i terminologiji. Ali, ipak treba dati jednu ogradu, a ta je da u samoj terminologiji pojam građanskog rata zna biti rastezljiv", tumači politolog.
"Najgluplja moguća 'protuargumentacija'"
Prema povjesničaru Klasiću, ovdje se radi o apsolutnom nepoznavanju povijesti.
"Volio bih da svi oni koji govore kako u Hrvatskoj nije bio građanski rat, da mi kažu bar jednu definiciju građanskog rata. Osim toga, volio bih da mi kažu, ako u Hrvatskoj 91. nije bilo građanskog rata, kako bi izgledao scenarij u kojem bi u Hrvatskoj bio građanski rat? Podrazumijeva li samo rat između Hrvata po nacionalnosti ili svih građana bez obzira na nacionalnost?", zapitao se Klasić u razgovoru za Index.
"Najgluplja moguća 'protuargumentacija' da nije bilo građanskog rata je ona da su Srbi iz Hrvatske dobili pomoć izvana. To je apsolutno nepoznavanje povijesti 20. stoljeća. Uzmimo tri najpoznatija građanska rata iz 20. stoljeća; ratove u Španjolskoj, Angoli i Libanonu. U svakom od ova tri rata, ne da je bilo prisutno, nego je upravo odlučujuće bilo prisustvo strane vojne sile. Bez obzira radi li se o Hitlerovoj avijaciji u Španjolskoj ili o izraelskim i sirijskim vojnicima u Libanonu ili o nizu stranih vojnika u Angoli", tumači povjesničar.
"Ako sam, recimo, ja u ljeto 91. obukao hrvatsku uniformu, a moj prijatelj kojeg poznajem cijeli život i koji živi ulaz do mene, obuče srpsku uniformu, on je i dalje za mene hrvatski građanin. Bez obzira, ako on odlazi u Petrinju, ja Petrinju, Knin ili Glinu i dalje smatram hrvatskim gradovima. Ako ćemo strogo pravno, slažem se s njemačkim predsjednikom koji je, kad mu je predsjednica Grabar-Kitarović bila u posjetu, započeo svoj govor o građanskom ratu u Jugoslaviji. Do 8. listopada 1991., Hrvatska je tada bila službeno dio Jugoslavije, a između ostalog, predsjednik Jugoslavije bio je HDZ-ovac Stipe Mesić", rekao je Klasić u razgovoru za Index.