MINISTAR poljoprivrede i potpredsjednik vlade Tomislav Tolušić naložio je u prosincu radikalan odstrel divljih svinja koji bi, prema nekim udrugama za zaštitu životinja i lovcima, mogao rezultirati njihovim istrebljenjem u Hrvatskoj.
Sudbina nesretnog vepra Špire, ljubimca Splićana, koji je prije nešto više od dva tjedna ubijen na Marjanu, tako bi mogla postati turobnim nagovještajem sudbine cijele hrvatske populacije divljih svinja.
Tolušić naredio izlov do biološkog minimuma
Tolušićev kabinet donio je naredbu o smanjenju brojnog stanja divljih svinja izlovom do biološkog minimuma na lovištima širom Hrvatske zbog straha od mogućnosti da se afrička kuga, koja je opasna za svinje, ali ne i za ljude, proširi na domaće svinje, što bi moglo ugroziti hrvatska svinjogojska gospodarstva i mesnu industriju.
Prema toj naredbi, divlje svinje sada se mogu ubijati i za lovostaja i na hranilištima, noćnim i dnevnim ciljnicima s povećanjem, odnosno snajperima, u zaštićenim područjima, uz korištenje umjetne rasvjete; čak je dozvoljeno ubijati majke s mladuncima.
Više lovaca u medijima je izrazilo zabrinutost zbog drakonskih mjera kakve ne pamte. Strahuju da bi izlov mogao poprimiti takve razmjere da će divlje svinje dovesti na rub istrebljenja.
Otporan, a ubojit virus
Afričku svinjsku kugu prenosi virus koji se označava kraticom ASFV, koji kod svinja, kako domaćih tako i divljih, uzrokuje hemoragijsku groznicu, odnosno unutarnje krvarenje i često smrt. Protiv virusa trenutno nema cjepiva ni efikasnog lijeka, a uzgajivači se mogu zaštititi samo vrlo visokim standardima biološke kontrole te eventualno dodavanjem antivirusnih lijekova u hranu domaćih svinja. Ne prenosi se zrakom, već samo izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili preko mesa i otpada. Jedan od vektora prijenosa u prirodi su krpelji. No stručnjaci smatraju da je jedan od ključnih krivaca za širenje čovjek, odnosno transport životinja i mesnih proizvoda te nepropisno odlaganje otpada. To se prilično jasno očituje u činjenici da se svinjska kuga često širi u velikim skokovima od više stotina ili tisuća kilometara, nerijetko između vrlo udaljenih zemalja. Na takav način izvorno je stigla 2007. u Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu iz podsaharske Afrike u kojoj je endemska bolest. Virus je izuzetno otporan na uvjete u okolišu tako da može preživjeti i do 1000 dana u smrznutom mesu te u lešinama, u odjeći ili na obući.
Virus se nezaustavljivo širi svijetom
Podaci pokazuju da se virus relativno brzo širi svijetom, a stručnjaci ističu da nije pitanje hoće li se pojaviti u nekoj zemlji, već kada će se pojaviti. U Europi se uglavnom širi nekoliko posljednjih godina.
Na Sardiniji je bolest prisutna još od 1978., a svi pokušaji da se zaustavi pokazali su se bezuspješnima. Do sada se u Europi javljala u Estoniji, Litvi, Letoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj, Rusiji, Ukrajini i Moldaviji. 2018. pojavila se i u više provincija u Kini u kojoj se proizvodi oko polovice ukupne svjetske proizvodnje. Kina je zbog toga usmrtila 38.000 svinja i zabranila izvoz svinjetine iz ugroženih krajeva u druge dijelove zemlje. U Estoniji je bolest desetkovala manje privatne uzgajivače tako da je broj malih farmi sa 920 u 2014. pao na svega 125 danas.
U Njemačkoj su svinjogojci tražili odstrel oko 70% divljih svinja jer smatraju da one otežavaju kontrolu širenja bolesti. Danska je pak objavila planove za podizanje ograde na granici s Njemačkom kako bi spriječila migracije divljih svinja.
Ogorčeni zaštitnici životinja, a čak i lovci
Odredba ministarstva izazvala je negodovanje zaštitnika životinja pa čak i lovaca koji smatraju da bi radikalne mjere mogle uzrokovati da divlja svinja u Hrvatskoj nestane.
Dr. vet. Ingeborg Bata, voditeljica udruge za zaštitu životinja Association for Wild Animals Protection (AWAP), ističe da sve ovisi o Tolušiću i njegovim suradnicima i savjetnicima koji su donijeli takvu odredbu.
„Ministar je ovlašten donositi posebne mjere u izvanrednim situacijama. No takve situacije treba ozbiljno argumentirati. Koliko mi znamo, u Hrvatskoj do sada nije zabilježen ni jedan slučaj, osim ako se nije dogodilo nešto za što nismo doznali“, rekla je.
Smatra da žica koju je Mađarska postavila zbog imigranata smanjuje mogućnost dolaska virusa u Hrvatsku preko divljih svinja. S druge strane, uvjerena je da lovcima problem nisu etička načela, već strah da bi mogli ostati bez važne divljači. No nekima, smatra, ni to nije problem.
„Ako netko ubije majku s mladuncima, što je po uredbi sada dozvoljeno, mladunci će uglavnom uginuti. Na taj način, zahvaljujući neselektivnom ubijanju, populacije bi mogle ostati bez pomlatka. Ovakvim mjerama razmjeri uništavanja divljih svinja mogli bi biti katastrofalni. Većini lovaca to ipak ne odgovara. Naravno, među njima ima različitih struja. Jedna je takvu odredbu gurala još prošle godine, no uspjeli smo je spriječiti. Ove godine ona je donesena daleko od očiju javnosti, tako da su svi dovedeni pred gotov čin. Tolušić je to htio provesti još prošle godine, no udruge za zaštitu životinja tada su imale veliku potporu lovaca. Odluka je tada bila stopirana. Sada je donesena, a jedini koji je može obustaviti je Tolušić. No kod nas je pritisak javnosti slab. Dio ljudi izvan gradova kojima divlje svinje čine neke štete u poljima, vjerojatno će je čak pozdraviti. Uz to, sada lokalne jedinice donose odredbe koje nazivaju zaštitom životinja i sanitarnim izlovom, a kojima dozvoljavaju odstrel na površinama na kojima se do sada nije smjelo pucati, čak i u blizini kuća. Sada za to imaju i poticaj ovog ministarstva smrti koje bi trebalo štititi životinje. Tko zna, možda će i neko dijete nastradati prije nego što se taj bezumni pokolj zaustavi“, rekla je Ingeborg Bata.
Preporuka: Ubiti što više
Prof. Dean Konjević s Veterinarskog fakulteta, koji je ujedno i lovac, a bio je i član Stručnog tijela za afričku svinjsku kugu, kaže da odstrel divljih svinja nije jedina ni glavna mjera prevencije epidemije afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, iako je medijski najuočljivija.
Tumači da se u slučaju divljih svinja odstrelom do biološkog minimuma smatra odstrel do oko 50% procijenjene populacije određenog lovišta u proljeće.
„U Hrvatskoj se uobičajeno godišnje dozvoljava odstrel oko 30.000 divljih svinja. No procjenjuje se da ih ove godine ima nešto manje jer je prošle zime bilo jakih hladnoća koje su ubile dosta mladunaca“, rekao je Konjević.
Slaže se da bi ograda između Mađarske i Hrvatske trebala smanjiti rizik od uvoza bolesti preko divljih svinja. No tumači da je logika ministarstva i stručnjaka da se smanjenjem gustoće populacije smanjuje rizik prijenosa zaraze.
„Kada smanjite gustoću populacije, manji vam je kontakt među jedinkama. Što je manji kontakt, to je manji rizik da će bolesno grlo proširiti bolest dalje. To bi podrazumijevalo da ona s vremenom prestaje“, kaže Konjević.
Cjepivo je svojevremeno postojalo, međutim, problem je u tome što ga je vrlo teško napraviti.
„Virus ne mutira. On postoji u nekoliko sojeva. Cjepivo je svojevremeno postojalo, no komplicirano ga je napraviti jer virus ima mogućnost mijenjanja imunosnog odgovora zaraženog organizma na svoj napad. Stoga ne možete biti sigurni da s tim cjepivom nećete napraviti veću štetu nego korist. Ipak, na cjepivu se intenzivno radi. Trenutno su raspisani projekti HORIZON za izradu novog cjepiva.“
Konjević kaže da za sada nema informacija da je afrička svinjska kuga stigla u Hrvatsku.
„Za sada je potvrđeno da je ima u Mađarskoj, i to na sjeveroistoku, prema Ukrajini i u Rumunjskoj.“
Ipak smatra da ima smisla već sada provoditi mjere prevencije.
„Time napravite barem nešto čime se smanjuje mogućnost kontakta. Naravno, to ne može biti jedina mjera. Osim toga, ona može imati i pozitivne i negativne efekte. Naime, ako smanjite populaciju na nekom području, onda povećate migracije iz drugih krajeva u to područje i povećate kretanje divljih svinja. No populacija divljih svinja u Hrvatskoj je posljednjih godina bila visoka. Ove je godine nešto smanjena zbog niskih temperatura od -10 ili čak -15 u drugom i trećem mjesecu prošle godine. Osim toga, odstrel je i inače intenzivan. Ministarstvo i danas daje 50% markica više za odstrel, a manje se smije odstrijeliti samo za 15% od fonda lovišta. Dakle, ne možete malo odstrijeliti, a preporučuje se da se odstreljuje što više“, kaže Konjević.
Neetično ubijanje krmača s mladuncima
Naš lovac – veterinar ipak ima problema s odredbom koja preporučuje odstrel majki tijekom lovostaja.
„Sada, tijekom siječnja, trebalo bi stati s odstrelom krmača. No ministarstvo zbog bolesti potiče njihov odstrel. Lovci baš nisu oduševljeni time jer krmače imaju prasad. Ljudima nije drago vidjeti da odstrelite krmaču i da prasad, koja ne može preživjeti, ostane sama. To vidim kao neki problem. Koliko god ljudi misli da lovci vole ubijanje, nisu svjesni da ne vole loviti životinje kojih ima malo, poput zečeva. Većina lovaca ih samoinicijativno, bez uputa ministarstva, uopće ne lovi. Također, s kime god sam od lovaca razgovarao, nikome nije drago sada loviti krmače. One, ako se i nisu oprasile, trebale bi uskoro.“
Na pitanje hoće li onda uputa ministarstva zaživjeti, Konjević kaže da hoće, ali najvjerojatnije u drugim kategorijama u kojima će se odstrel pojačati.
„Odstrel krmača s mladuncima etički nije drag lovcima“, kaže.
Na selu bi sve potukli, a u gradu sve zaštitili
Ipak, smatra da se lovci ne mogu rukovoditi perspektivom građana koji ih kritiziraju na društvenim mrežama, a koji žive po gradovima i ne znaju kako razmišljaju ljudi na selu.
„Kada razgovarate s poljoprivrednicima, oni bi potukli sve životinje koje im čine štetu. Lovci su tu na udaru između dvije strane. Jedni vam brane i viču da ste barbari i primitivci, a drugi žele da pucate po svemu jer ne žele da imaju ikakvu štetu na usjevima. No životinje moraju nešto jesti", tumači naš sugovornik.
Problem turista
Konjević ističe da se provode i druge mjere prevencije.
„Uvedena je dezinfekcija u lovištima – dezinfekcija vozila, obuće i odjeće. Mora se također strogo paziti kod guljenja divljači. Mora se paziti i na odlaganje otpada nakon lova. Uvedeno je dosta mjera, što podrazumijeva da lovačka društva sada imaju puno posla koji moraju odrađivati", kaže Konjević.
Na pitanje zašto se ne poduzimaju mjere edukacije građana kakve se provode u Velikoj Britaniji koja daje naputke svojim doseljenicima iz istočne Europe da sa sobom ne donose mesne prerađevine iz svojih rodnih krajeva, a osobito da otpatke ne bacaju unaokolo, odgovara da će to u Hrvatskoj biti problem s turizmom.
„Uvijek postoji rizik da će turisti sa sobom donijeti zaraženo meso ili mesne proizvode. Najveći je problem kada se takve stvari bace u prirodi na nekom pikniku i slično", dodaje.
Bolest će stići i u Hrvatsku kroz koju godinu
Prof. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta, stručnjak za zarazne bolesti i virolog, koji je također član Stručnog tijela za afričku svinjsku kugu, kaže da se ta bolest prenosi i migracijama divljih svinja i ljudskim unosom.
„U Češkoj je dokazano da su je sa sobom donijeli ukrajinski radnici, najvjerojatnije sa sirovom šunkom. No ima i prirodnog širenja, prirodnim vektorima s jednog područja na susjedno“, kaže Barbić.
Tvrdi da se edukacija provodi, posebno među lovcima i poljoprivrednicima.
„Mi još od klasične svinjske kuge imamo upozorenja na granicama da se suhomesnati proizvodi ne bi smjeli prevoziti preko granica. Postoje i znakovi na granicama koji na to upozoravaju. To nije samo zbog afričke svinjske kuge već je generalno s hranom moguć uvoz raznih patogena. Edukacija se provodi prvenstveno među lovcima i poljoprivrednicima koji su u tome na prvoj crti. U javnosti to možda nije dovoljno prisutno, no to je zajednički zadatak stručnjaka i medija. Kampanje koje se rade proaktivno i preventivno, za budućnost, za nešto što će se dogoditi tek za godinu ili dvije, nije lako provoditi. Za sada nema panike jer kod nas još uvijek nema kuge, a ima je u Mađarskoj na nekom uskom području pored Ukrajine gdje se vrti među divljim svinjama. Također je dobro kontroliraju Česi kojima je stigla još 2017., a do danas se još nije proširila. I oni su pojačali odstrel, no to nije jedina mjera ni najvažnija. Važno je spriječiti unos, ali i širenje kada stigne. Važno je dobro ograditi komunalne otpade, poduzimati mjere biotehnološke zaštite i sl. Naše ozbiljne farme, koje su još opstale, pridržavaju se svih europskih standarda. Ograđene su i sprječavaju sve kontakte. Ipak, očekuje se da će kroz koju godinu afrička svinjska kuga stići i kod nas, ako nikako drugačije, onda prirodnim migracijama“, zaključio je Barbić.