Iako je Kina 2025. snažno povećala proizvodnju energije iz sunca i vjetra, istodobno je otvorila znatno više termoelektrana na ugljen nego prethodnih godina.
Prema danas objavljenom istraživanju, tijekom 2025. u pogon je pušteno više od 50 pojedinačnih postrojenja s kotlovima i turbinama snage najmanje 1 gigavat. To je nagli porast u odnosu na prethodno desetljeće, kada se godišnje otvaralo manje od 20 takvih postrojenja.
Ovisno o potrošnji, 1 gigavat električne energije može opskrbljivati od nekoliko stotina tisuća do više od dva milijuna kućanstava, piše Associated Press.
Ukupno je Kina prošle godine pustila u rad 78 gigavata nove proizvodnje iz ugljena, što je znatan skok u odnosu na ranije godine, navodi se u zajedničkom izvješću Centra za istraživanje energije i čistog zraka te organizacije Global Energy Monitor.
"Razmjeri ove izgradnje su zapanjujući. Samo u 2025. Kina je pustila u pogon više kapaciteta na ugljen nego što je Indija izgradila tijekom cijelog proteklog desetljeća", rekla je jedna od autorica izvješća Christine Shearer.
Istodobno, još veća ulaganja u energiju vjetra i sunca smanjila su udio ugljena u ukupnoj proizvodnji električne energije. Prema podacima kineske Nacionalne energetske uprave, Kina je 2025. dodala 315 gigavata solarnih kapaciteta i 119 gigavata vjetroelektrana.
Unatoč tom snažnom rastu obnovljivih izvora, postavlja se pitanje zašto Kina i dalje gradi termoelektrane na ugljen, i to, prema većini analiza, znatno više nego što joj je stvarno potrebno. Odgovor, navode autori izvješća, nije jednostavan.
Kina se još uvijek nalazi u ranijoj fazi razvoja u odnosu na SAD i Europu, zbog čega joj je potrebna veća količina energije za nastavak gospodarskog rasta. Kako veći dio od 1,4 milijarde stanovnika ulazi u srednju klasu, raste i potrošnja električne energije - od klima-uređaja do kućanskih aparata.
Električna energija potrebna je i za održavanje rada kineskih tvornica te za sve veće energetske potrebe umjetne inteligencije, koja je jedan od prioriteta kineske vlade u nastojanju da zemlja postane tehnološki lider.
Nestašice struje u dijelovima Kine 2021. i 2022. dodatno su pojačale dugogodišnju zabrinutost oko energetske sigurnosti. Neke su tvornice tada privremeno obustavile proizvodnju, a jedan je grad uveo planska isključenja struje.
Kao odgovor, vlada je poslala signal da želi više elektrana na ugljen, što je dovelo do naglog porasta zahtjeva i dozvola za njihovu izgradnju. Taj val iz 2022. i 2023. izravno je doveo do velikog povećanja kapaciteta prošle godine, kada su nova postrojenja puštena u rad.
"Jednom kad se dozvole izdaju, projekte je vrlo teško zaustaviti", navela je Qi Qin, analitičarka Centra za istraživanje energije i čistog zraka te suautorica izvješća.
Prema izvješću, prošle godine započela je izgradnja dodatnih 83 gigavata kapaciteta na ugljen, što upućuje na to da bi i ove godine moglo doći do daljnjeg rasta.
Stajalište kineske vlade je da ugljen osigurava stabilnu pričuvu za izvore poput sunca i vjetra, koji ovise o vremenskim uvjetima i dobu dana. Nestašice iz 2022. djelomično su bile posljedica suše koja je smanjila proizvodnju hidroenergije, posebno važne u zapadnim dijelovima zemlje.
U službenim smjernicama objavljenima prošle godine navodi se da bi ugljen trebao "igrati važnu temeljnu i uravnotežujuću ulogu" još dugi niz godina, uz istodobno povećanje učinkovitosti i smanjenje onečišćenja.
No, rizik tako velike izgradnje kapaciteta na ugljen jest da bi ona mogla usporiti prijelaz na čišće izvore energije. Politički i financijski pritisci mogli bi dovesti do toga da elektrane ostanu u pogonu dulje nego što je nužno, ostavljajući manje prostora za obnovljive izvore.
Autori izvješća pozvali su Kinu da ubrza zatvaranje starih i neučinkovitih termoelektrana te da se u idućem petogodišnjem planu, koji bi trebao biti odobren u ožujku, obveže da emisije iz elektroenergetskog sektora neće rasti u razdoblju od 2025. do 2030.
"Hoće li se kinesko širenje ugljena na kraju pretvoriti u veće emisije ovisit će o tome hoće li uloga ugljena doista ostati ograničena na pričuvu i potporu sustavu, a ne na temeljni izvor proizvodnje", zaključila je Qi Qin.