Marić je nezasitan, očekuje da će nam ove godine uzeti 75 milijardi kuna poreza

Foto: FaH/Pixsell/Hrvoje Jelavić

ODLIČNA turistička sezona i rast ekonomije utjecali su na povećanje prihoda državnog proračuna u odnosu na planirane te se očekuje porast prihoda za 876 milijuna kuna. Takvom povećanju najviše pridonose porezni prihodi i doprinosi koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,4 milijarde kuna, vidljivo je iz danas predstavljenog rebalansa proračuna za 2017. godinu.

Javni dug pada ispod 80 posto BDP-a

To je utjecalo i na smanjenje manjka proračuna, koji bi, prema metodologiji ESA 2010, do kraja godine trebao iznositi 2,1 milijardu kuna ili 0,6 % BDP-a. Time će se daljnje pridonijeti smanjenju udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu u 2017. godini i to na razinu od 79,8% BDP-a, procjenjuju u Ministarstvu financija.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2017. godinu proračunski prihodi povećavaju se za 875,8 milijuna kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,4 milijarde kuna.

S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 1,9 milijardi kuna uslijed dinamike provođenja projekata financiranih iz EU fondova s kraja 2017. na početak 2018. godine.

Novim planom proračuna za 2017. godinu ukupni prihodi iznose 122,5 milijardi kuna.

Prihod od poreza - više od 75 milijardi kuna

Prihodi od poreza su novim planom za 2017. godinu planirani u iznosu od 75,1 milijardu kuna. Najveće pozitivne promjene bilježe prihodi od PDV-a uslijed povoljnih kretanja u gospodarstvu i povećanja raspoloživog dohotka koje proizlazi iz provedene porezne reforme te prihodi od poreza na dobit kao rezultat boljeg poslovanja gospodarskih subjekata tijekom 2016. godine.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 128,4 milijarde kuna na 126,8 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna.

Uštede u rebalansu su ostvarene na:

- Ministarstvu financija u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde kuna (kamate, doprinos Republike Hrvatske Europskoj uniji, kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave)

- Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava u iznosu od 210,5 milijuna kuna

- Ministarstvu hrvatskih branitelja u iznosu od 122,1 milijun kuna

- Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od 16,3 milijuna kuna

- Hrvatskom saboru u iznosu od 6,3 milijuna kuna

- Vladi Republike Hrvatske u iznosu od 5,8 milijuna kuna

- Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje u iznosu od 3 milijuna kuna

- Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu u iznosu od 2,3 milijuna kuna

- Ustavnom sudu u iznosu od 1,4 milijuna kuna.

Iz ušteda osigurana su, između ostalog, dodatna sredstva za:

- Ministarstvo zdravstva u iznosu od 1,1 milijardu kuna, od čega za:
 - dospjele obveze bolnica (državnih i županijskih) 870 milijuna kuna,
 - transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za naknade za bolovanja 137,7 milijuna      kuna i
 - Klinički bolnički centar Split za projekt za povećanje energetske učinkovitosti 27,2 milijuna kuna.

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 174,8 milijuna kuna za povećana izdvajanja za rashode za zaposlene

- Ministarstvo financija i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u iznosu od 266,5 milijuna kuna za dug prema Financijskoj agenciji iz 2003. i 2011.

- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 100 milijuna kuna za županijske uprave za ceste

- Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u iznosu od 90 milijuna kuna za prestanak smanjenja povlaštenih mirovina za 10%

- Ministarstvo financija u iznosu od 80 milijuna kuna za elementarne nepogode

- Ministarstvo unutarnjih poslova u iznosu od 45 milijuna kuna za pokriće rashoda izrade plativih tiskanica

- Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u iznosu od 32,2 milijuna kuna za diplomatsko-konzularna predstavništva

- Ministarstvo kulture u iznosu 29,1 milijun kuna za poticaje Hrvatskog audio-vizualnog centra

- Ministarstvo pravosuđa u iznosu od 24,4 milijuna kuna za troškove intelektualnih usluga pravosudnih tijela (odvjetnika i sudskih vještaka), nagodbe s pravosudnim dužnosnicima (za troškove neisplaćenih pasivnih dežurstava) i projekt povećanja energetske učinkovitosti kaznionice u Lepoglavi

- Ministarstvo financija u iznosu od 21,3 milijuna kuna za 35 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja

- Ministarstvo državne imovine u iznosu od 13,4 milijuna kuna za kupnju poslovnog objekta i komunalnu naknadu

- Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u iznosu od 7 milijuna kuna za Sveučilište i kazalište u Mostaru

- Središnji državni ured za šport u iznosu od 7 milijuna kuna za Europsko rukometno prvenstvo 2018.