KINESKI izvoz i uvoz u studenome su pali najviše od 2020. godine jer stroga covid-ograničenja još remete opskrbne lance i potrošnju dodatno prigušujući izglede za rast azijskog diva u okruženju prijeteće globalne recesije.
Kineske isporuke u studenome su tako pale 8,7 posto u odnosu na isti mjesec lani, nakon gotovo stagnacije u listopadu, pokazali su podaci carinske uprave. Pad u prošlom mjesecu najveći je od početka 2020., prve godine pandemije.
Pad uvoza
Smanjen je i uvoz, za 10,6 posto u odnosu na prošlogodišnji studeni, najviše od sredine 2020. godine. U listopadu je smanjen za blagih 0,7 posto.
Iz toga proizlazi da je trgovinska bilanca u studenome iskazala višak u razmjeni sa svijetom od 69,84 milijarde dolara.
Kineski izvoz trpi zbog oslabljene inozemne potražnje koja odražava posustajanje gospodarstva u razdoblju energetske krize i skoka cijena širom svijeta koji su potaknuli ruski rat u Ukrajini i zapadne sankcije Rusiji.
Pad uvoza odražava, pak, slabljenje domaće potražnje pod pritiskom strogih mjera suzbijanja covida-19.
Rast gospodarstva
Kinesko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 3,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada se smanjilo za 2,6 posto.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prognozirala je u studenome da će kineski gospodarski rast u ovoj godini usporiti na 3,3 posto, nakon čega bi trebao ubrzati na 4,6 posto u 2023. i na 4,1 posto u 2024. godini.
Peking je za ovu godinu zacrtao stopu rasta od oko 5,5 posto, primjećuje agencija Dpa.