UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski uputio je žestoke kritike na račun zemalja poput Mađarske i Njemačke koje su se previše približile Rusiji, ali s najvećim saveznikom Moskve - kineskim predsjednikom Xi Jinpingom - igra dugotrajnu diplomatsku igru.
Postoje dobri razlozi zašto ne treba ljutiti Kineze unatoč njihovom "partnerstvu bez ograničenja" s Moskvom. Zelenski želi zadržati Peking na strani kao investitora, trgovinskog partnera i potencijalnog posrednika - umjesto da ga odgurne i riskira da Xi odobri veliki izvoz oružja Rusiji. U godinama koje dolaze kineski duboki džepovi također će vjerojatno igrati ulogu u pomaganju Ukrajini da se obnovi nakon ratnih razaranja, piše Politico.
Dok Xi ovaj tjedan posjećuje Moskvu, sve su glasnija nagađanja da bi konačno mogao obaviti prvi telefonski razgovor sa Zelenskim od početka ruske invazije na Ukrajinu. Iako nijedan poziv nije potvrđen, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da bi pozdravio takav razgovor između Xija i Zelenskog, napominjući: "Vjerujemo da bi Narodna Republika Kina i sam predsjednik Xi trebali izravno čuti ukrajinsku perspektivu, a ne samo rusku."
Peking i Kijev nisu stranci
Peking i Kijev nisu baš stranci. Prije rata Kina je bila vodeći trgovinski partner Ukrajine, kao i veliko tržište za crnomorski ječam i kukuruz. Također je mnogo uložila u ukrajinsku infrastrukturu, poput luka i telekomunikacija. Nastojeći izbjeći sukobe s tako ključnim partnerom, Kijev se čak suzdržao tijekom glasanja u UN-u prošle godine o osudi kineskog progona ujgurske muslimanske manjine.
Iako su dužnosnici EU i NATO-a u veljači reagirali krajnje skeptično na kineski plan u 12 koraka za okončanje rata u Ukrajini, sam Zelenski je naglasio kako je spreman držati otvorena vrata za dijalog pod vodstvom Kine.
"Mislim da to što je Kina počela govoriti o Ukrajini nije loše. Ali pitanje je što slijedi nakon riječi. Mislim da neki od kineskih prijedloga poštuju međunarodno pravo i mislim da možemo raditi na tome s Kinom. Zašto ne? Naš cilj je okupiti mnoge oko sebe kako bismo izolirali Rusiju", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu.
Ovaj pogled na Kinu kao potencijalnog mirovnog posrednika ozbiljno je podijelio mišljenja. Mnogi kritičari primjećuju da je glavni cilj Kine održavanje strateškog saveza s Rusijom koji joj može pomoći da bude protuteža demokratskom Zapadu. Komercijalni problemi i njezin imidž kao posrednika su na drugom mjestu.
Zapad je skeptičan
Oleksandr Merežko, šef odbora za vanjsku politiku ukrajinskog parlamenta, rekao je za Politico da se ne čini vjerojatnim da će Peking utjecati na Moskvu "zato što ne želi zaustaviti Putina". Peter Stano, glasnogovornik EU za vanjske poslove, također je sumnjao u prikladnost Kine kao poštenog posrednika.
"Kina odbija priznati tko je agresor, a tko žrtva. Peking stavlja Rusiju na istu razinu s Ukrajinom - koja je pod brutalnim i nezakonitim napadom, čime se krši povelja UN-a, ista ona povelja za koju Kina tvrdi da je štiti", rekao je Stano i dodao: "Svatko je dobrodošao posredovati za mir. Ali prije svega to moraju prihvatiti dvije uključene strane."
Nasuprot tome Vita Golod, predsjednica Ukrajinskog udruženja sinologa, ustvrdila je da bi Peking mogao odigrati korisnu ulogu: "Kina treba Europu. A sada to može pokazati kroz pozitivan utjecaj. Može stvoriti sliku posrednika u ovom ratu, baš kao što je Peking pomirio iransko-saudijski sukob i postao pravi mirotvorac."
Kina ima luksuz dopustiti sebi da zatvori oči pred prošlim sukobima s Ukrajinom - što obično traje dugo, rekla je Golod: "Ovog puta Kina shvaća da će, ako uspije učiniti ono što SAD nije uspio, učvrstiti svoj utjecaj u Europi. A Kina sada stvarno treba Europu."
Bolne točke
Doista je bilo bolnih točaka u odnosima Ukrajine i Kine u prošlih nekoliko godina.
Najteži sukob vezan je za MotorSič, najvećeg ukrajinskog proizvođača zrakoplovnih motora, kojeg su Kinezi pokušali kupiti. Zapadni saveznici Ukrajine, uključujući Sjedinjene Američke Države, uvelike su to smatrali sigurnosnom prijetnjom. Strahovalo se da će ključna vojna tehnologija pasti u ruke Pekinga.
Kineska tvrtka Skyrizon Aviation i MotorSič zatražili su 2017. od Antimonopolskog odbora Ukrajine (AMCU) da odobri njihovo spajanje. No odbor je to odbio, a državne sigurnosne agencije zaustavile su spajanje. Kada je Skyrizon 2020. podnio još jedan zahtjev AMCU-u, ukrajinska vlada naredila je nacionalizaciju MotorSiča. Ali ubrzo se predomislila, ostavljajući proizvođača motora u neizvjesnosti.
Kao odgovor kineski ulagači podnijeli su tužbu međunarodnom sudu za povrat 3.5 milijardi dolara od Ukrajine, vjerujući da je Kijev prekršio sporazum o zaštiti ulaganja iz 1992. godine. Godine 2021. Skyrizon je također podnio tužbu protiv Ukrajine u Haagu, zahtijevajući od Ukrajine da plati 4.5 milijardi dolara odštete.
"To je bio posao dviju privatnih institucija i dalo se to lijepo riješiti. Ali naša je vlada uključila sigurnosnu službu SBU. Sada je to stvar države, a situacija je postala još gora. Ova pitanja nisu riješena. Dugujemo Kini mnogo novca", rekla je Golod.
"Odnosi su na kriznoj razini"
Trenutno su ukrajinski diplomatski odnosi s Kinom na kriznoj razini, smatra Merežko iz odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta. Primijetio je da dok većina zemalja nastoji izolirati Rusiju, Kina produbljuje veze s agresorom u mnogim područjima - pretvarajući Rusiju od mlađeg partnera u vazalnu državu.
"A to će sigurno imati posljedice za Ukrajinu i politiku Kine prema Ukrajini. Osim toga, Ukrajina je jasno izabrala put euroatlantskih integracija, što je suprotno od razvoja odnosa s Kinom. Mi smo na strani slobodnog demokratskog svijeta, a ne na strani autoritarnih režima", rekao je Merežko.
Ipak, iako je Merežko gajio malo nade u stvarnu pomoć Kine, nazvao je ukrajinski diplomatski pristup Kini pametnim u smislu realpolitike: "Postoji strah da će Peking, ako počnemo oštrije kritizirati Kinu, to iskoristiti kao izgovor za jačanje pomoći Rusiji, pa čak i za početak pružanja vojne pomoći."
Od izbijanja rata Kina je samo riječima proglasila svoju neutralnost i suzdržala se pri glasanju o rezolucijama o Ukrajini u UN-u. Političke tenzije nedavno su porasle, a američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da Peking razmatra isporuku oružja Rusiji.
I dok je Washington zauzeo tvrd stav o tome i razmatrao mogućnost sankcija protiv Pekinga u slučaju potvrđenih isporuka oružja, Ukrajinci zauzimaju vrlo diplomatski pristup. Zaobilazeći napetosti, ekonomski savjetnik Zelenskog Oleg Ustenko rekao je za Politico da Ukrajina nema jasnu viziju u pogledu sankcija Kini.
Ipak, dok je prorusko stajalište Pekinga očito, Kina se zalaže za ukidanje sankcija. Serhij Herasimčuk, zamjenik izvršnog direktora Vijeća za vanjsku politiku ukrajinske prizme, nevladine organizacije, rekao je da su neki elementi kineskih 12 točaka ipak potaknuli interes u Ukrajini.
Oprez Ukrajine
"Naravno, to nije mirovni plan. Neke točke su proruske, ali druge su važne. Možemo ih koristiti za rješavanje vlastitih sigurnosnih problema", rekao je Herasimčuk.
Naznačio je nuklearnu sigurnost kao jednu takvu točku, u okviru koje se može govoriti o jamstvima da Rusija neće upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine ili razgovarati o demilitarizaciji nuklearne elektrane Zaporižja.
Ukrajina bi također mogla imati koristi od kineskog posredovanja u pitanjima sigurnosti hrane jer bi to moglo pomoći u proširenju crnomorske inicijative žitarica. Trenutno je Kina glavni kupac ukrajinskog žita koje dolazi kroz tri koridora proizašla iz UN-ovog aranžmana. "Kina potencijalno može izvršiti pritisak na Rusiju da produži inicijativu na mnogo dulje vrijeme i potencijalno proširi inicijativu na luku Mikolajiv", istaknuo je Herasimčuk.
Ipak, ustvrdio je da bi Ukrajina trebala biti oprezna u udvaranju Pekingu i obratiti posebnu pozornost na to koji bi mogli biti pravi strateški ciljevi Kine: "Nisam siguran da ukrajinsko vodstvo razumije interese Kine. Bilo bi naivno očekivati da će Kina posredovati u ruskom ratu bez šireg konteksta kineskih interesa."