Rumunjka koristila "kamen" kao držač za vrata. Ispostavilo se da vrijedi milijun eura

Foto: Buzău County Museum

Izreka kaže da je nečije smeće drugome blago, a komad 'stijene' koji je desetljećima služio kao podupirač za vrata u Rumunjskoj pokazao se kao pravo blago prema svim mjerilima. Jedna žena pronašla je kamen težak 3,5 kilograma u koritu potoka, donijela ga kući i godinama ga koristila da pridrži vrata, nesvjesna da se radi o jednom od najvećih komada jantara na svijetu, čija se vrijednost procjenjuje na oko milijun eura, piše Science Alert.

Skromni početak velikog otkrića

Starija žena koja je pronašla ovu gromadu rumanita - posebne vrste jantara cijenjene zbog dubokih crvenkastih nijansi - živjela je u selu Colti, u blizini rijeke Buzău, području poznatom po nalazištima jantara još od 1920-ih. Komad je obavljao toliko skromnu funkciju podupirača da ga, prema izvješćima, nisu primijetili ni kradljivci nakita koji su jednom prilikom provalili u njezinu kuću.

Od držača vrata do nacionalnog blaga

Nakon što je žena preminula 1991. godine, rođak koji je naslijedio kuću posumnjao je da bi neobični podupirač mogao biti nešto više od običnog kamena. Saznavši o čemu je riječ, prodao je jantar rumunjskoj državi. Stručnjaci iz Povijesnog muzeja u Krakovu u Poljskoj procijenili su da je jantar star između 38 i 70 milijuna godina.

"Njegovo otkriće predstavlja veliku važnost kako na znanstvenoj, tako i na muzejskoj razini", izjavio je Daniel Costache, ravnatelj Županijskog muzeja Buzău. Gromada je klasificirana kao nacionalno blago Rumunjske te je od 2022. godine izložena u muzeju u okrugu Buzău, gdje je i pronađena.

Jantar kao prozor u prošlost

Ovaj slučaj podsjeća na priču čovjeka iz Michigana koji je desetljećima koristio kamen kao podupirač, da bi se na kraju ispostavilo da se radi o meteoritu vrijednom 100.000 dolara.

Jantar je fosilizirana smola drveća stara milijunima godina koja često u sebi zarobi i savršeno očuva drevne kukce i biljke, pružajući znanstvenicima neprocjenjiv uvid u pradavne ekosustave. Smola drveća djeluje kao ljepljiva zamka, čuvajući nevjerojatno netaknute primjerke beskralježnjaka koje možemo proučavati milijunima godina kasnije.

Drevni svjetovi sačuvani u smoli

Nevjerojatna otkrića jantara zabilježena su diljem svijeta. U Ekvadoru je nedavno pronađen 112 milijuna godina star jantar koji je sačuvao najmanje pet redova kukaca, uključujući muhe, ose i vodenog moljca, pa čak i fragment paukove mreže. Godine 2024. znanstvenici su po prvi put otkrili jantar i na Zapadnoj Antarktici, fosiliziranu "krv" drevnih četinjača starih između 83 i 92 milijuna godina.

To otkriće, uz fosile korijenja i peludi, pruža neke od najboljih dokaza da je močvarna prašuma postojala blizu Južnog pola. "Naš je cilj sada saznati više o šumskom ekosustavu - je li izgorio, možemo li pronaći tragove života uključene u jantar", rekao je morski geolog Johann Klages s Instituta Alfred Wegener u Njemačkoj. "Ovo otkriće omogućuje putovanje u prošlost na još jedan izravniji način."

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.