Foto: 123rf
Budući da obrazovanje traje sve dulje, a većina mladih čeka sa stupanjem u brak i roditeljstvom, potrebno je izmijeniti pravnu definiciju adolescencije, napisala je skupina znanstvenika u članku za časopis "Lancet Child & Adolescent Health".
Znanstvenici smatraju da bi adolescencija službeno trebala trajati od desete do 24. godine života. Međutim, neki drže da bi se time mladi samo još više "podjetinjili".
Kada počinje pubertet?
Smatra se da pubertet započinje kada hipotalamus počne ispuštati hormone koji aktiviraju hipofizu i spolne žlijezde.
Nekada smo u pubertet ulazili oko 14. godine života, no danas on u razvijenim zemljama zbog poboljšanja općeg zdravlja i prehrane započinje oko 10 godine.
U Ujedinjenom Kraljevstvu tako djevojčice prvu menstruaciju danas dobivaju četiri godine prije nego što je to bio slučaj prije 150 godina.
Polovina žena danas prvu menstruaciju dobije do 12. ili 13. godine.
Odgoda životnih prekretnica
Postoje i biološki argumenti zašto bi trebalo produljiti vijek trajanja adolescencije. Ljudsko tijelo nastavlja se razvijati i nakon puberteta. Rad mozga poboljšava se tijekom dvadesetih, a velikom broju ljudi umnjaci izbiju oko 25. godine.
Mladi također sve kasnije stupaju u brak i čekaju s dobivanjem potomstva.
U Engleskoj je prema službenoj statistici 2013. godine dob prvog stupanja u brak za muškarce iznosila 32,5 godina, a žene 30,6 godina. To je gotovo osam godina više nego 1973. godine.
"Iako mnoge zakonske povlastice odraslih počinju u 18. godini, prihvaćanje odraslih uloga i odgovornosti obično dolazi kasnije", piše glavna autorica članka, ravnateljica Kraljevske dječje bolnice u Melbourneu, Susan Sawyer.
Politika bi se trebala voditi promjenama u društvu i produžiti podršku mladima do 25. godine, smatra Sawyer. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, mladi ljudi danas sele od kuće tek u 25. godini života.
"Podjetinjivanje mladih"
Sociologinja Jan Macvarish ne slaže se s mišljenjem da odrastanje treba odgoditi. "Na stariju djecu i mlade puno više utječu očekivanja društva nego njihov unutarnji biološki rast", smatra Macvarish.
Ne smatra da je "djetinjasto" dulje pohađati školu ili eksperimentirati sa zapošljavanjem. Mladenačku želju za neovisnošću ne treba "patologizirati", dodaje Macvarish.
Predsjednik Kraljevskog koledža za pedijatriju i zdravlje djece Russell Viner ipak smatra da bi produljenje adolescencije "osnažilo" mlade ljude jer bi to značilo prihvaćanje njihovih različitosti.
Međutim, dodaje da fokus treba biti na mladenačkom potencijalu za rast, a ne problemima adolescentske dobi.