PREDSJEDNIČKI IZBORI

Znanstvenik s Princetona želi biti hrvatski predsjednik. Dugo smo pričali s njim

Foto: Luka Šangulin/Index, Luka Stanzl/Pixsell

DEJAN KOVAČ, ekonomist s američkog sveučilišta Princeton, posljednji je istaknuo kandidaturu za hrvatskog predsjednika. Kovač je član Američkog ekonomskog društva i Kraljevskog ekonomskog društva te prvi Hrvat zaposlen u Školi javnih i međunarodnih odnosa Woodrow Wilson.

"Hrvatska je puna nepravde, zato sam i otišao u inozemstvo"

Na predsjedničke izbore izlazi uz podršku HSLS-a, a za Index pojašnjava što ga je motiviralo na uključivanje u politiku te koji bi mu bili potezi ako bude izabran za hrvatskog predsjednika.

"Više faktora utjecalo je na moju odluku da se kandidiram za predsjednika. Kao prvo, za razliku od drugih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu, politička ekonomija je moj fah, to je ono čime se ja bavim. Posljednjih godina objavio sam više članaka u medijima o situaciji u Hrvatskoj, ali vidio sam da nitko na to ne reagira pa sam odlučio preuzeti aktivniju ulogu. Nitko me nikada nije ni pozvao na razgovor. U drugim, razvijenim zemljama, političari slušaju savjete stručnjaka, no ovdje to nije slučaj. Ne kažem da sam uvijek u pravu, da su politike koje sam predlagao savršene, ali je nevjerojatno da to nikoga nije zanimalo. 

Drugi razlog je to što sam zabrinut za budućnost ove zemlje. Naime, moje dvoje djece rođeno je u Hrvatskoj, iako su mogli biti rođeni u SAD-u i dobiti njihovo državljanstvo. No mi smo svjesno odlučili da želimo da nam se djeca rode u Hrvatskoj. I inače, moj dugoročni cilj, i kada sam odlazio u inozemstvo, bio je da tamo boravim neko razdoblje i vratim se nazad. Meni nije problem staviti na stranu svoju znanstvenu karijeru jer ona može čekati, dok Hrvatska ne može čekati. Sve ono što sam predviđao u svojim člancima posljednjih godina sada se ostvaruje i Hrvatskoj, u sljedeće dvije godine, prijeti bankrot.

Ovih zadnjih šest-sedam mjeseci kako sam tu, vidio sam jako puno nepravde. U Hrvatskoj sam i ranije doživio jako puno nepravde, a to je uostalom i razlog što sam otišao u inozemstvo. Ovdje nisam mogao dobiti posao, nisam se mogao etablirati, ali sve to uspio sam vani. Nitko, pa ni ja, ne može ostati ravnodušan na tu količinu nepravde u društvu. No smatram da Hrvatska ima budućnost, ako napravimo ozbiljan zaokret. Želim pomoći u tome jer imam potrebu nešto doprinijeti ovom društvu i zato sam krenuo u utrku za predsjednika. Da smatram da postoji bolji kandidat, ne bih se kandidirao", kaže Kovač.



Svidjelo mu se što Hrebak radi u Bjelovaru, a Kovač isto planira s troškovima predsjednika, bude li izabran

Kovač na izbore ide uz podršku HSLS-a, a s tom strankom spojio ga je projekt bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka kojim je u potpunosti otvorio proračun prema građanima. Slično i Kovač planira napraviti s predsjedničkim troškovima, ako mu birači daju povjerenje.

"S Dariom Hrebakom, bjelovarskim gradonačelnikom iz HSLS-a, upoznao sam se slučajno. U svom znanstvenom radu puno sam se bavio korupcijom i svidio mi se njegov projekt iz Bjelovara gdje je potpuno otvorio gradske troškove. Mislim da se radi o fenomenalnom projektu koji je visoko podigao letvicu transparentnosti i vjerujem da će, dugoročno gledano, i građani drugih gradova to zahtijevati od svojih gradonačelnika. Inače, nisam član niti jedne stranke. Doduše, pokušavali su me regrutirati i iz HDZ-a i iz SDP-a, no nisu uspjeli. S obzirom na to da sam znanstvenik koji se kreće negdje između političkih i ekonomskih znanosti, ja ne dijelim politički prostor na ljevicu, desnicu i centar, već me zanima koje ekonomske politike su optimalne kako bi se maksimiziralo blagostanje naših građana, a to je iznad političkog spektra. No drago mi je da me HSLS podržao, iako sam trenutno jedini zaista nezavisni kandidat jer su svi ostali ili morali stvoriti svoje političke platforme, ili su izašli iz dosadašnjih stranaka", kaže Kovač.

"Diplomacija je rak-rana. Veleposlanici moraju biti menadžeri koji će nas znati prodati"

Kovač je svjestan skučenih predsjedničkih ovlasti, a kao jedan od ključnih problema na koje bi mogao utjecati vidi diplomaciju. Smatra da bi diplomacija trebala puno više raditi na podizanju ekonomske aktivnosti te da bi veleposlanici, na neki način, trebali funkcionirati kao trgovački putnici.

"Znamo koje su predsjedničke ovlasti, no ja ih, za razliku od nekih drugih kandidata, ne bih mijenjao. Mislim da su prevelike ovlasti opasne na ovom stupnju demokracije na kojem se Hrvatska trenutno nalazi. Neka ostane kakve jesu. Unutar ovlasti koje imam, prvo bih objavio financije po uzoru na bjelovarski model. Znači, da se vidi svaka kuna kako se troši - odlazi li novac na skupe aute, skupu odjeću, skupu hranu. Također, potrebno je promijeniti ovaj stari isluženi model hrvatske diplomacije. Diplomacija nam je rak-rana jer je do sada služila uglavnom za zbrinjavanje nepoželjnih političkih kadrova. 'Idem ga maknuti da mi ovdje ne smeta', i to sve na račun hrvatskih građana. Veleposlanici moraju biti menadžeri, sposobni pregovarači, moraju nas znati prodati… Moderni veleposlanici su danas kao trgovački putnici. Pa pogledajte američkog veleposlanika u Hrvatskoj, on je poduzetnik", govori nam.

"Predsjedničke ovlasti jesu oskudne, ali je njegova funkcija i zaštita interesa i prava građana, u čemu su zakazali svi do sada. To je ono što sam očekivao i od sadašnje predsjednice, ali i od bivših predsjednika i premijera. Osoba na tako visokoj funkciji ne može štititi interese samo onih koji je podržavaju, već mora sve hrvatske državljane."

"Ako ćemo za dvije godine bankrotirati, onda je nevažno što je bilo u prošlom stoljeću"

"Također, smatram da je potrebno prekinuti vječne priče o ustašama i partizanima, o prošlosti. Ako ćemo za dvije godine bankrotirati, onda je nevažno što je bilo u prošlom stoljeću. Oko 300 tisuća ljudi je otišlo u inozemstvo a da nitko nije ni trepnuo, a mi se bavimo poviješću. Što mislite kako će taj val iseljavanja utjecati na ekonomiju? Ne moraš biti doktor znanosti da znaš da ako ti iseli skoro 10 posto stanovništva da će ti se za toliko smanjiti i ekonomija", kaže Kovač.

Neka istraživanja pokazala su da hrvatski birači nagrađuju korumpirane političare. Također, već gotovo tri desetljeća vrte se dvije iste najveće stranke. Kovač smatra da je problem u maloj izlaznosti birača pa samo 12 posto ljudi odlučuje u ime svih.

"Na izborima za Europski parlament HDZ i SDP su zajedno osvojili oko 40 posto glasova. Uz 30-postotnu izlaznost, to je 12 posto stanovništva. Znači 12 posto stanovništva odlučuje u ime svih. Nama je problem mala izlaznost, a na izbore izlazi određena mreža ljudi koja podržava korumpirane političare jer od njih ima financijsku korist. Među ostalih 88 posto stvorena je apatija, govori im se da se ne može ništa promijeniti, a upravo im to govori ovih 12 posto kojima je u interesu zadržavanje stanja kakvo jest", zaključuje Kovač.

Pročitajte više