OČEKIVALO se smirivanje situacije oko mogućeg izbijanja bankarske krize u Europi nakon što je najveća švicarska banka UBS pristala kupiti drugu najveću švicarsku banku, posrnuli Credit Suisse. Ali tržišta nisu reagirala dobro na vijesti pa je ponedjeljak, 20. ožujka, donio nove loše vijesti.
Cijena dionice Credit Suisse je naglo pala od početka dana, za više od 60 posto. Do kraja dana se cijena blago oporavila, ali još uvijek se radi o padu cijene većem od 50 posto u samo jednom danu. Ni UBS nije ostao neokrznut; početkom trgovanja cijena je pala za 15 posto, što je do kraja dana nadoknađeno.
Još uvijek se radi o padu cijene većem od 10 posto od početka bankarske krize iako bi UBS trebao biti stabilan. Kraj bankarske krize nije na vidiku, a stalno izlaze nove informacije o mogućem prelijevanju gubitaka na ostatak financijskog sektora, a time i na cijelo gospodarstvo.
Najveća banka u Švicarskoj kupuje drugu najveću, neformalnu "banku kriminalaca", za manje od eura po dionici
UBS banka je pristala kupiti problematični Credit Suisse za 3 milijarde švicarskih franaka (3.2 milijarde dolara), donedavnog glavnog konkurenta. To znači da će platiti 0.76 švicarskih franaka (0.77 eura) po dionici, sitniš u usporedbi s nekadašnjom vrijednošću.
Credit Suisse ima dugu povijest skandala, što uključuje poslovanje s nekim od najvećih kriminalaca i zločinaca na svijetu, financiranje kriminalnih aktivnosti i poslovanje s klijentima poznatima po kršenju ljudskih prava.
Živopisan je to popis; među klijentima su bili trgovac ljudima s Filipina, šef burze u Hong Kongu zatvoren zbog podmićivanja, milijarder koji je naručio ubojstvo svoje djevojke, libanonske pop-zvijezde, direktori koji su opljačkali državnu naftnu kompaniju Venezuele, kao i korumpirani političari od Egipta do Ukrajine.
Upravo zbog tih praksi banka je gubila povjerenje ostalih klijenata i stekla reputaciju "banke za kriminalce". U listopadu ju je sud u Švicarskoj osudio zbog "pranja novca" narkomafije iz Bugarske. Sud je pronašao nedostatke unutar Credit Suissea kako u vezi s upravljanjem odnosima klijenata s kriminalnom organizacijom, tako i u pogledu praćenja provedbe pravila protiv pranja novca.
Gubitak lani bio najveći od 2008.
Gubitak je 2022. godine iznosio 7 milijardi švicarskih franaka, najviše od 2008. Najavljeno je da će u 2023. gubitak biti još veći. Od zadnja tri mjeseca 2022. do otkrivanja pravih razmjera krize klijenti su povukli preko 110 milijardi švicarskih franaka.
Sama banka je u financijskom izvješću iz 2022. priznala "slabosti" u svojim internim financijskim kontrolama, što su potvrdili i nezavisni revizori iz PricewaterhouseCoopersa. Pojednostavljeno, nitko nije (ili nije dobro) kontrolirao kome se i po kojim uvjetima nude financijske usluge.
Zbog navedenih problema s internom kontrolom, visokih sudskih kazni i, posljedično, gubitka povjerenja klijenata i investitora, banka se nikada nije zaista oporavila od financijske krize 2008. Još 2007. se njenim dionicama trgovalo za 80 eura po dionici i više, a sada će je kupiti druga banka za 0.82 eura po dionici. Spektakularan pad nekadašnjeg giganta.
Za cijeli posao garantira ogroman državni novac
Unatoč svemu, početkom ožujka ove godine je dobila 54 milijarde dolara zajma od Švicarske narodne banke u bezuspješnom pokušaju održavanja likvidnosti i povratka povjerenja investitora. Prešutno opravdanje za spašavanje bilo je to što bi se njen bankrot proširio cijelim financijskim sektorom i tako prouzrokovao veliku ekonomsku krizu.
Na kraju je spas drugoj najvećoj švicarskoj banci ponudila najveća švicarska banka UBS, ali uz velike garancije države. Preuzimanje je ispregovarano posredstvom Švicarske narodne banke, koja će UBS-u osigurati 100 milijardi švicarskih franaka likvidnosti.
Zajedno sa zajmovima koje je već dobila direktno Credit Suissea, to je više od 160 milijardi dolara zajmova Švicarske narodne banke. Prema navodima same središnje banke i države, ukupno je osigurano 280 milijardi dolara za "potporu" Credit Suisseu i UBS-u, što je čak trećina BDP-a Švicarske.
Čak je i Saudijska narodna banka, središnja banka Saudijske Arabije, izgubila više od jedne milijarde dolara. Ona je bila najveći dioničar s gotovo 10 posto udjela. Zanimljivo je da je jedan od većih dioničara, s 4 posto udjela, zloglasna investicijska tvrtka BlackRock, jedna od tri najveće kompanije u svijetu za upravljanje imovinom.
Stres testovi bankarskog sektora nisu vidjeli problem
Kopa li se dublje u događanja oko Credit Suissea zadnjih nekoliko mjeseci, mogu se doznati stvari koje su sramotne za regulatore bankarskog sektora, one koji bi ga trebali nadzirati i brinuti se o njegovoj stabilnosti.
U lipnju 2022. odjeli Credit Suissea i drugih banaka iz EU prošli su takozvani stres test. Time središnja banka SAD-a FED provjerava financijske pokazatelje banaka koje imaju podružnice u SAD-u s imovinom većom od 100 milijardi dolara, s ciljem da vidi jesu li dovoljno stabilne.
Scenarij prema kojem su testirane otpornosti je uključivao pad BDP-a od 3.5 posto, pad cijena nekretnina i rast nezaposlenosti na 10 posto. Credit Suisse, barem njegova podružnica u SAD-u, prošao je test.
Europska središnja banka ECB sličan test provodi svake dvije godine. Zadnji je napravljen 2021., a njime je utvrđena velika stabilnost banaka u EU. Dapače, ECB u svom izvješću tvrdi kako su banke otpornije na krizu i šokove nego 2018.
Zanimljivo, stres test provodi svake dvije godine, a predzadnji je proveden 2018., što znači da su trebali biti provedeni 2020. i 2022. No zbog pandemije su odgođeni na godinu dana, pa umjesto da su do sada provedena dva stres testa (2020. i 2022.), proveden je samo jedan.
Da je umjesto 2021. stres test banaka proveden 2022., kada su problemi u Credit Suisseu bili očitiji i kad se već o njima bilo javno pisalo, možda bi se uspjela predvidjeti sadašnja kriza i preventivno djelovati. Teško je predviđati koje bi politika tada ECB provodio i bi li i u 2022. njihov stres test pokazao da je Credit Suisse u problemima, ali bi svakako bilo puno više vremena za planiranje umjesto trenutne panike.
Pomalo je smiješna činjenica da je 31. siječnja ove godine pokrenut stres test za 2023., ali je očito Credit Suisse propadao brže nego što je test mogao biti dovršen. Rezultati testa trebali su biti objavljeni u lipnju, ali je bankarska kriza počela samo mjesec i nekoliko dana od početka njegovog provođenja.
Neki su izgubili milijarde dolara
Nisu sva sredstva spašena unatoč golemim naporima i golemim sredstvima Švicarske narodne banke. Vlasnici obveznica Credit Suissea tipa AT1 su izgubili 17.3 milijarde dolara. Obveznice su instrument koje koriste banke (ili država, korporacije itd.) da bi prikupile novac, odnosno zadužile se.
Postoji više tipova obveznica, a AT1 su relativno rizične jer se dug banke po njima sasvim otpisuje u slučaju da banka upadne u probleme. Uvedene su u Europi nakon financijske krize 2008. kao način apsorbiranja negativnih šokova i s namjerom da se stabiliziraju financije banke.
Time investitori sasvim gube svoj novac, ali banka dobiva malo "prostora za disanje". U zamjenu za veći rizik, one imaju veće prinose od ostalih obveznica, što znači da se na njima može više zaraditi.
S tim su primarno izgubili investicijski fondovi. Najviše je izgubio PIMCO (Pacific Investment Management Company), jedna od najvećih kompanija u industriji koja aktivno raspolaže imovinom većom od 2 bilijuna dolara za središnje banke, državne imovinske fondove, mirovinske fondove, korporacije, zaklade i pojedinačne investitore diljem svijeta.
Od svega navedenog najviše zabrinjava to koliko su razni mirovinski fondovi izgubili. Treba naglasiti da se ne radi o nečem sumnjivom ili protuzakonitom jer su oni koji su kupili AT1 obveznice znali koji rizik preuzimaju, a kao nagradu za taj rizik su dobili veće prinose.
Klasični "bailout", državno spašavanje banke
Za razliku od američkog Silicon Valley Banka (SVB), koji će se pustiti da propadne, a depoziti njegovih klijenata će se isplatiti iz rasprodaje imovine i fonda za osiguranje depozita u koji su uplaćivale banke, Credit Suisse se spašava.
Oko SVB-a neke stvari nisu klasično spašavanje iako zabrinjava to što se uključio FED, koji je počeo ponovno voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, ali je situacija s Credit Suisseom klasični državni "bailout", odnosno spašavanje. Kako se radi o drugoj najvećoj banci u Švicarskoj, jako velik broj građana te države ima račune u njoj. Zbog toga se ulažu toliki napori (i novac) da se tu banku spasi.
Europska središnja banka (ECB) je uključena u zbivanja i direktno se dogovara sa Švicarskom narodnom bankom, ali ni na koji način ne pokušava sanirati Credit Suisse. Još uvijek se to vodi isključivo kao problem Švicarske, koji ona mora riješiti, barem kada su u pitanju politike i financije koje će se koristiti.
No s obzirom na to da ECB svake dvije godine provodi stres test bankarskog sektorai da je zadnji napravljen 2021., kad nisu bili primijećeni problemi u Credit Suisseu, u pitanje dolazi i reputacija te institucije. Ima li još banaka koje su na rubu kolapsa, a uredno su prolazile stres testove ECB-a?