Svaka generacija razvija vlastiti način govora i žargona, oblikovan vremenom u kojem je odrasla, tehnologijom koju koristi i kulturom u kojoj živi. Ono što mlađima zvuči normalno ili bezazleno, osobama starijima od 60 godina često može djelovati iritantno, omalovažavajuće ili čak uvredljivo.
Prema UC Berkeley Executive Educationu, "ključ uspješne suradnje među generacijama jest razumjeti, prihvatiti i poštovati da se one razlikuju od vlastite generacije". Ipak, u praksi to nije uvijek lako, osobito kada se određene fraze stalno ponavljaju i s vremenom postanu iscrpljujuće. Ovo su neke od fraza koje ljudi stariji od 60 godina mrze slušati od mlađih generacija.
Kada mlađa osoba starijima kaže da se nešto "više tako ne radi", to može zvučati kao da je sve što su prije radili bilo pogrešno. Psihologinja Laura Carstensen ističe važnost međugeneracijske suradnje i upozorava: "Važno je ne propustiti priliku da se spoje vještine mladih, koji su ambiciozni i puni energije, s iskustvom starijih ljudi koji su motivirani rješavati društvene probleme". Stručnjaci naglašavaju da nijedna generacija nema monopol na ispravan način rada, piše YourTango.
Ova fraza osobama starijima od 60 godina često zvuči kao da im se uopće ne daje prilika da nešto objasne ili podijele. Autor David Romanelli, koji je pokrenuo inicijativu "Drinks With Your Elders", istaknuo je: "Kad razgovaraš sa starijim ljudima, shvatiš da su svi prošli kroz teška razdoblja". Dodao je i da je to "podsjetnik da će i nas u životu čekati teške zime". Stariji često osjećaju da se njihovo iskustvo unaprijed odbacuje.
Ova fraza starijima često zvuči kao primjer tzv. terapijskog žargona. Psihijatrica Errika D. Taylor objašnjava: "Terapijski govor je kada se jezik koji se koristi u terapijskom kontekstu primjenjuje u svakodnevnim razgovorima, često na pogrešan ili štetan način". Autor John-Manuel Andriote dodaje: "Osjećam se dobro zbog svojih odluka jer sam prihvatio odgovornost za njihove posljedice, i dobre i loše". Starije generacije često smatraju da se ovom frazom izbjegava osobna odgovornost.
Stariji su odrasli u vremenu bez interneta i pamte koliko je istraživanje nekad zahtijevalo truda. Socijalna psihologinja Sara H. Konrath kaže: "Starije generacije često stereotipiziraju mlade, dovodeći u pitanje njihovu inteligenciju i samokontrolu". Ipak, ističe da je korištenje Googlea jednostavno prilagodba alatima vremena, a ne znak lijenosti.
Starijima smeta što se riječ "uvredljivo" danas koristi vrlo široko. Psihoterapeutkinja April Eldemire kaže: "Ako ste stalno iziritirani, uvrijeđeni ili uznemireni drugima, to može značiti da biste trebali promijeniti vlastiti način razmišljanja, a ne tražiti da se drugi mijenjaju ili ispričavaju". Iako se granice trebaju poštovati, stariji često osjećaju da se prošlost prebrzo osuđuje.
Starijima je pojam viralnosti često nejasan. Profesor medijskih studija Kevin Driscoll objašnjava: "Viralnost je više osjećaj nego broj. Ne postoji jedna brojka koja za sve znači isto". Budući da nisu odrasli uz društvene mreže, stariji teško razumiju zašto se gotovo sve danas naziva viralnim.
Psihijatar Grant Brenner upozorava da se riječ "toksično" koristi toliko često da gubi značenje. "Zbog učestale upotrebe, ideja može djelovati istinito i kada nije", kaže on, dodajući da je važno razlikovati stvarno problematično ponašanje od pretjeranih etiketa.
Prema istraživanju Deloitte iz 2025., mlađe generacije više cijene ravnotežu između posla i privatnog života nego hijerarhijski napredak. Stariji su odrasli uz drukčije vrijednosti i snažan osjećaj radne obveze, pa im ova fraza često zvuči kao nedostatak predanosti.
Ova fraza starijima zvuči kao da se njihovo mišljenje potpuno odbacuje. Psiholog Bernard Golden ističe: "Starije osobe češće izvještavaju o pozitivnim emocijama, ali kod nekih se s godinama može pojaviti i veća razdražljivost". Iako mlađi često ovu frazu koriste u šali, stariji je doživljavaju kao omalovažavanje.