KUPOVINA rabljenog vozila sa sobom nosi svoje rizike, a među njima su dva najčešća moguća oštećenja iz prošlosti te vraćanje kilometraže.
Kilometraža automobila vjerojatno je prva stvar koju kupci primijete prilikom traženja rabljenog vozila. Ukupan broj prijeđenih kilometara može biti generalni pokazatelj istrošenosti automobila, ali to uz pažljivo održavanje nije ni blizu najvećeg problema. Naime, skidanje kilometraže može biti daleko veći problem jer nerijetko dolazi u paru s lošijim stanjem automobila.
Logično, stariji automobili imaju veću kilometražu, a često dolaze s izmijenjenim brojačem kilometara i skrivenim oštećenjima, što je uobičajena praksa među prevarantima koji žele prodati islužene automobile za veću cijenu.
10.4% vozila u Hrvatskoj ima vraćenu kilometražu
Istraživanje koje je provela tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical u 14 europskih zemalja otkrilo je da, što je automobil stariji, to su veće šanse da ima vraćenu kilometražu. U Hrvatskoj, 10.4% svih vozila ima vraćenu kilometražu, a 55.7% je oštećeno. Pritom postoji značajna veza između starosti automobila i učestalosti prevara, što vrijedi uzeti u obzir prilikom traženja vozila.
Vjerojatnost vraćene kilometraže u Hrvatskoj najveća je kod automobila starih između 10 i 20 godina: 21% svih vozila proizvedenih 2002. ima vraćenu kilometražu, a slijedi ih 18.6% vozila iz 2003. i 16.1% iz 2005.
Automobilima proizvedenim 2002. u prosjeku se "skine" 121.895 km, 2003. – 30.298 km i 2005. – 85.695 km.
"2016. godina bila je prekretnica u Hrvatskoj, kada je udio automobila s vraćenom kilometražom pao s 10.5% na 7.4% u 2017. Ako je automobil proizveden poslije 2017., rizik od kupovine vozila sa skinutom kilometražom značajno je manji. Međutim, kako ti automobili stare, vjerojatno će im izmijeniti kilometražu kako bi zadržali njihovu vrijednost", pojašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu.
55.7% oštećenih vozila
Kada je riječ o oštećenjima, starija vozila obično imaju manje zabilježenih nesreća zato što su se podaci o nesrećama bilježili u fizičkim dokumentima, a ne putem interneta.
Istraživanje je pokazalo da automobili proizvedeni između 2007. i 2017. imaju najviše oštećenja u Hrvatskoj. Iako se i manje ogrebotine također smatraju oštećenjima, mnoga su vozila također sudjelovala u ozbiljnim nesrećama koje mogu ugroziti njihovu sigurnost i kvalitetu vožnje.
Najgora je situacija s automobilima proizvedenim 2011. godine, gdje je 64.5% svih vozila provjerenih na carVerticalu imalo zapise o oštećenjima. Blizu su i vozila proizvedena 2012. (63.9%) i 2013. (61.6%).
Opća statistika otkriva da je više od polovice svih automobila u Hrvatskoj u nekom trenutku oštećeno, što sugerira da svako drugo vozilo u državi može imati skrivene probleme. U pravilu vrijedi da se vozila oštete barem jednom svakih pet godina, posebno ako se ti automobili koriste u urbanim sredinama.
Vozače sve više zanimaju noviji automobili
Automobili stari između pet i deset godina čine 62.8% svih provjera povijesti provedenih na carVerticalu u Hrvatskoj, što znači da vozači traže novija vozila. Najpoželjniji su automobili proizvedeni 2016. godine, s udjelom od 12.4%, a slijede ih automobili proizvedeni 2017. – 11.7% i 2018. – 10.8%.
Automobili proizvedeni između 2001. i 2010. čine samo 15.2% svih provjerenih vozila.