FILM Ljubavnik lady Chatterley stigao je prije nekoliko dana na Netflix. Adaptacija je to kontroverzne knjige D.H. Lawrencea koja i danas podiže prašinu.
D.H. Lawrence slavni je britanski autor poznat po svojim radikalnim i seksualno eksplicitnim djelima kao što su Sinovi i ljubavnici, Duga i Zaljubljene žene, a 1928. godine objavio je svoj najpoznatiji roman Ljubavnik lady Chatterley. Bio je to njegov posljednji roman prije nego što je umro od tuberkuloze 1930., a pokazat će se i da je to njegova najkontroverznija knjiga.
Lawrence je sin rudara koji je odrastao u radničkom gradu Nottinghamshireu, a kao slobodni mislilac sve do školskih dana bunio se protiv društvenih normi. Takav slobodarski način razmišljanja prenio je i u lik lady Chatterley. Ona je žena iz više klase koja se zaljubljuje u vrtlara te ima s njim burnu ljubavnu aferu. Ipak, roman je bio daleko od bezumne erotike.
Kroz erotsku premisu Lawrence kritizira krute klasne strukture unutar britanskog društva, kao i neobuzdanu industrijalizaciju svog doba, te se zalaže za dublji oblik ljudske povezanosti. Međutim, ono što će izazvati brojne kontroverze su slikovite scene u kojima detaljno opisuje žensko zadovoljstvo, kao i korištenje riječi od četiri slova koje su se u to vrijeme smatrale previše nepristojnima za tiskanje.
Knjigu je tiskao privatno
Lawrence je knjigu najprije tiskao privatno 1928. u Italiji, gdje je tada živio, a potom godinu dana kasnije u Francuskoj. Glasine o nedopuštenom sadržaju knjige izazvale su bijes u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim dijelovima europskog kontinenta, a cenzurirane verzije dospjele su do polica knjižara početkom 1930-ih.
"Ova verzija izostavlja, naravno, one odlomke koji su svojom upotrebom određenih anglosaksonskih riječi od četiri slova i svojim besramnim opisima tjelesnih aspekata ljubavi, učinili objavljivanje Ljubavnika lady Chatterley u njegovom izvornom obliku nemogućim u ovoj zemlji", pisao je New York Times davne 1932. godine.
Iste godine poljske vlasti zaplijenile su tisuće necenzuriranih primjeraka na putu za Varšavu, a knjige su na kraju stavljene u prodaju s nekoliko uklonjenih stranica.
Roman je označio temeljnu promjenu po pitanju cenzure u SAD-u
Ljubavnika lady Chatterley bit će objavljen u necenzuriranom obliku u cijelosti tek 1959. godine u SAD-u. Objavio ga je Grove Press, a njihova odluka je dospjela na naslovnice diljem Amerike, koja je u to vrijeme još uvijek imala stroge zakone o opscenosti.
Primjerke romana je zaplijenila pošta dok ih je izdavač slao u trgovine, Grove Press ih je tužio, a slučaj je eskalirao do Vrhovnog suda. Vrhovni sud presudio je da knjiga nije opscena i da se može poslati poštom, tranzitivno osiguravajući da se može i prodati.
To je označilo temeljnu promjenu po pitanju cenzure u Sjedinjenim Državama. Ne samo da je odluka omogućila objavljivanje sličnih zabranjenih knjiga, poput Rakove obratnice Henryja Millera, nego je uvelike ublažila zakone o opscenosti te se danas smatra ključnim slučajem za Prvi amandman.
Godinu dana kasnije, Penguin Books pokrenuo je sličan sudski spor u Ujedinjenom Kraljevstvu, a britanski sudovi također su presudili u korist izdavača. Odluke s obje strane Atlantika napravile su prekretnicu, potičući otvoreniji kulturni diskurs koji je pomogao u njegovanju duha slobodnog razmišljanja 1960-ih.
I danas provocira puritanske standarde
Desetljećima kasnije, fascinacija s Lady Chatterley još uvijek postoji. Mnogo je teorija o tome tko je žena koja je inspirirala roman. Neki vjeruju da je to bila Lawrenceova supruga, Frieda von Richthofen, njemačka aristokratkinja, koja se prvo udala za dobrostojećeg britanskog filologa Ernesta Weekleyja, kojem je Lawrence bio bivši učenik.
Drugi vjeruju da je to lady Ottoline Morrell, prva rođakinja kraljice Elizabete, koja je imala aferu s klesarom koji je radio u njezinu vrtu. Tko god bila Lawrenceova muza, snaga romana je i danas u tome da provocira puritanske standarde, što ju je učinilo trajnim remek-djelom.