POSLIJEPODNEVNI san često ima lošu reputaciju. Neki ga vide kao znak lijenosti, nedostatka energije ili čak bolesti. No novo istraživanje sugerira da bi vam popodnevni san mogao pomoći izoštriti um, osobito ako ste stariji od 60 godina.
Prema istraživačima, starije osobe koje su drijemale poslijepodne postigle su bolje rezultate na kognitivnom testu od onih koji nisu drijemali.
Studija objavljena u časopisu General Psychiatry promatrala je fizičko i kognitivno zdravlje 2214 ljudi starijih od 60 godina koji žive u velikim gradovima u Kini. Od toga ih je 1534 poslijepodne spavalo redovito, dok 680 nije.
Promatračka studija otkrila je da su oni koji su spavali postigli "znatno bolji rezultat" na Mini Mental State Examu (MMSE), standardiziranom testu skrininga za demenciju koji uključuje procjenu vizualno-prostornih vještina, raspona pažnje, rješavanja problema, radne memorije, lokacijske svijesti i verbalne tečnosti. Osobito dobre rezultate su ostvarili u posljednje tri kategorije, prema studiji koju je vodio dr. Lin Sun iz Centra za Alzheimerovu bolest i srodne poremećaje u Šangajskom centru za mentalno zdravlje i šangajskom Sveučilištu Jiao Tong.
"Spavanje ima puno veze s vašom sposobnošću učenja", rekla je Davina Ramkissoon, direktorica tvrtke Zevo Health, za Healthline.
"Drijemanje pomaže vašem mozgu da se oporavi od izgaranja ili preopterećenja informacijama. Dok drijema, vaš mozak uklanja nepotrebne informacije s privremenih skladišta vašeg mozga kako bi ih pripremio za apsorpciju novih informacija", objasnila je.
No nisu sva drijemanja zdrava.
Dr. Abhinav Singh, specijalist za medicinu spavanja, rekao je za Healthline da, iako su druge studije pokazale da popodnevni drijemež poboljšava mentalnu okretnost, ostaje nejasno koje drijemanje može spriječiti kognitivni pad kako ljudi stare.
"Svaka osoba može imati koristi od kratkog drijemanja sredinom poslijepodneva. Pokazalo se da kratko (kraće od 30 minuta) drijemanje povećava budnost, poboljšava kognitivne performanse i poboljšava raspoloženje tijekom ostataka dana", kaže Singh.
Međutim, dulje drijemanje može biti problematično, rekao je.
"Ako vam se često spava [dulje od 1 sata], to bi mogao biti signal da vaša količina i/ili kvaliteta noćnog spavanja nisu dovoljni", kaže te dodaje da to često upućuje na poremećaje spavanja kao i na loše navike spavanja.
"U starijih osoba medicinska stanja i/ili lijekovi koje koriste za njihovo liječenje također mogu utjecati na kvalitetu i količinu sna", rekao je Singh: "Određeni lijekovi za krvni tlak, lijekovi za artritis, lijekovi za opuštanje mišića i određeni lijekovi za mentalno zdravlje mogu negativno utjecati na kvalitetu spavanja."
No potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li potreba za više spavanja kod starijih osoba - uključujući više drijemanja - znak da tijelo pokušava nadoknaditi snagu koje je izgubilo zbog upalnog procesa povezanog s kognitivnim padom i demencijom, rekao je Singh.