Većina nas zna da ljudsko tijelo čini velikim dijelom voda, no o tome rijetko razmišljamo u svakodnevnom životu. Kako bismo održali ravnotežu tekućine u tijelu, preporučuje se da muškarci dnevno popiju oko 15, a žene oko 11 čaša vode. To je velika količina tekućine koja je ključna za normalno funkcioniranje organizma. Liječnici i medicinski stručnjaci ističu da nije važna samo količina vode koju pijemo nego i njezina temperatura.
Stručnjaci naglašavaju da temperatura vode može utjecati na probavu, razinu energije i učinkovitost tijekom vježbanja. Način na koji djeluje na tijelo može ovisiti o tome je li hladna, topla ili sobne temperature. Upravo zato mnogi stručnjaci smatraju da je voda sobne temperature često najbolji izbor za svakodnevnu hidraciju, piše Upworthy. Lakše se pije u većim količinama i ne opterećuje probavni sustav.
Mnogi nutricionisti i wellness stručnjaci preporučuju pijenje vode sobne temperature, oko 20 °C, osobito ujutro nakon buđenja. Smatra se da takva voda nježno aktivira probavni sustav i može potaknuti redovitu probavu.
Ovaj pristup poznat je kao "japanska vodena terapija", koja uključuje ispijanje četiri do pet čaša vode nakon buđenja i zatim pauzu od oko 45 minuta prije doručka. Voda sobne temperature također je praktična za svakodnevnu hidraciju jer ju je mnogima lakše piti u većim količinama.
Dr. Jill Blakeway, licencirana doktorica akupunkture i kineske medicine, objašnjava da se u kineskoj medicini preporučuje pijenje tople vode zbog učinka na probavu. "Pijenje hladne vode može zgusnuti masnoće iz hrane i time usporiti probavu", kaže dr. Blakeway.
Prema njezinim riječima, tijelo lakše apsorbira vodu koja nije vrlo hladna. Zbog toga voda sobne temperature može biti posebno pogodna za osobe s osjetljivim želucem.
Sportaši i ljubitelji fitnessa često piju hladnu vodu, oko 5 °C iz hladnjaka ili oko 15.5 °C iz slavine. Hladna voda može pomoći u snižavanju tjelesne temperature tijekom ili nakon vježbanja. Studije također pokazuju da hladna voda može potaknuti refleks koji pomaže da se znojenje ranije zaustavi. Time se učinkovitije snižava tjelesna temperatura i može se poboljšati ukupna izvedba tijekom aktivnosti.
Gastroenterolog dr. Brian Weiner objašnjava: "Čini se da znojenje prestaje i prije nego što se tekućina u potpunosti apsorbira u tijelo". Dodaje da hladna voda iz slavine snažnije aktivira refleks koji prepoznaje unos tekućine.
Topla voda nam može pomoći kada se ne osjećamo dobro. Ako smo prehlađeni ili imamo grlobolju, topli napitci mogu pružiti olakšanje. Studija iz 2008. pokazala je da topli napitci mogu ublažiti simptome poput curenja nosa, kašlja, grlobolje i umora. U istraživanju se navodi da učinak može biti brz i dugotrajan.
Para iz tople vode može pomoći u čišćenju začepljenih sinusa, a toplina može opustiti mišiće probavnog sustava. Jedna manja studija pokazala je da topla voda može poboljšati oporavak i probavno zdravlje pacijenata nakon operacije. Ipak, važno je pripaziti na temperaturu. Voda toplija od 71 °C može oštetiti jednjak ili okusne pupoljke.
Postoje situacije u kojima određene temperature vode mogu biti manje prikladne. Istraživanje iz 2001. pokazalo je da hladni napitci mogu potaknuti ili pogoršati glavobolje kod osoba koje pate od migrena. Kod ahalazije, poremećaja koji utječe na jednjak, hladna voda može pogoršati simptome. U takvim slučajevima topla voda može pomoći opuštanju donjeg ezofagealnog sfinktera.
Dijetetičarka Vanessa Rissetto upozorava da topla voda može smanjiti osjećaj žeđi tijekom vrlo toplih dana. To može biti problem jer tijelo tada znojenjem gubi više tekućine. Ako se žeđ ne osjeti na vrijeme, postoji rizik od dehidracije. Zbog toga je važno obratiti pažnju na unos tekućine tijekom vrućina.