OD OČITIH krivaca poput gaziranih pića i prebrzog jedenja pa sve do ozbiljnijih stanja kao što su čirevi, SIBO ili, u rijetkim slučajevima, rak, postoji čitav niz mogućih uzroka za podrigivanje. Gastroenterolozi su za portal Huffpost razjasnili kada je podrigivanje bezopasno, a kada znak da se u tijelu događa nešto više.
Što je "normalno" podrigivanje?
"Podrigivanje je normalna pojava", ističe dr. Samantha Nazareth, certificirana gastroenterologinja i glavna medicinska direktorica u centru metaME u New Yorku. "To je jednostavno zrak koji izlazi iz jednjaka ili želuca." Međutim, "normalno" nema točno određen broj. Ono što se jednoj osobi čini kao previše, druga jedva primjećuje, a raspon je širi nego što mislite.
"Teško je odrediti 'normalnu' granicu", kaže dr. Rabia de Latour, gastroenterologinja i terapeutska endoskopistica iz New Yorka. "Neki ljudi rijetko podriguju, neki 10 do 20 puta dnevno, neki samo nekoliko puta nakon jela ili pića, a neki mogu podrigivanje i namjerno izazvati."
Ipak, postoje smjernice koje mogu pomoći. Istraživanje objavljeno 2020. godine u časopisu Journal of Clinical Medicine pokazalo je da pacijenti koji podriguju više od 13 puta dnevno češće imaju neki gastrointestinalni problem u usporedbi sa zdravim osobama, koje u prosjeku podriguju dvaput dnevno.
"Općenito, abnormalnim smatramo podrigivanje koje ometa vaše svakodnevne aktivnosti ili kvalitetu života, ili se javlja uz druge simptome poput poteškoća s gutanjem, mučnine ili nadutosti", objasnila je dr. Elena Ivanina, integrativna gastroenterologinja i liječnica funkcionalne medicine.
Najčešći i bezopasni uzroci
Ako podrigujete više od 13 puta dnevno, to ne znači automatski da nešto nije u redu. U mnogim slučajevima uzrok su jednostavne, svakodnevne navike, osobito one vezane uz prehranu.
Jedan od glavnih krivaca je gutanje viška zraka, što se događa kada jedete prebrzo, pričate tijekom jela, žvačete žvakaću gumu, pušite, sišete tvrde bombone ili pijete na slamku. "Uzrok može biti isključivo u ponašanju", rekla je de Latour, napominjući da zbog tih navika više zraka ulazi u probavni sustav, što na kraju dovodi do češćeg podrigivanja.
Ono što jedete i pijete također igra važnu ulogu. Primjerice, ako volite gaziranu vodu, sav taj ugljikov dioksid mora negdje izaći. "Prehrambeni čimbenici često uključuju pojačan unos gaziranih pića, žvakanje žvakaćih guma, sisanje bombona, pijenje na slamku, masnu ili prženu hranu te namirnice bogate fermentabilnim ugljikohidratima, poput laktoze iz mliječnih proizvoda", objasnila je Ivanina.
Nekoliko životnih čimbenika može tiho pridonijeti problemu. Stres i tjeskoba mogu povećati količinu zraka koju progutate tijekom dana, dok pogrbljeno držanje ili ležanje odmah nakon jela može otežati prolazak plinova kroz vaš sustav. "Stres i tjeskoba mogu pridonijeti problemu", napomenula je Nazareth. "Također, pogrbljeno držanje ili ležanje neposredno nakon jela može zarobiti plinove u sustavu."
Sve to znači da iznenadno pojačano podrigivanje nije uvijek razlog za uzbunu. Ponekad je to samo posljedica svakodnevnih navika.
Kada se trebate zabrinuti?
No, što ako ste smanjili unos gaziranih pića i usporili s jelom, a i dalje često podrigujete? Tada je možda vrijeme da obratite pozornost.
De Latour ističe simptome na koje treba obratiti pozornost: nadutost, bol u trbuhu, žgaravica, nenamjeran gubitak težine, proljev, krv u stolici ili povraćenom sadržaju, povraćanje, gubitak apetita, bol u prsima, novodijagnosticirana anemija - osobito ona uzrokovana nedostatkom željeza - i rana sitost, odnosno osjećaj punoće brže nego inače.
Osim fizičkih simptoma, važno je potražiti savjet liječnika i ako vam se čini da je podrigivanje pretjerano ili vam ometa svakodnevni život. "Problem nastaje kada to smeta pacijentu, bilo zato što je prečesto i nekontrolirano, ili zato što uzrokuje osjećaj srama zbog učestalosti ili mirisa", rekla je de Latour.
Ne morate imati sve navedene simptome da biste se obratili liječniku. Čak i jedan ili dva, pogotovo ako su novi ili uporni, dovoljan su razlog za konzultacije. Vjerujte svom osjećaju.
Kako smanjiti prekomjerno podrigivanje
Dobra je vijest da je u većini slučajeva problem rješiv. Prije nego što se upustite u detaljne gastroenterološke pretrage, isprobajte nekoliko jednostavnih savjeta. Zvuči očito, ali prva preporuka dr. Nazareth pacijentima je jednostavna: usporite, temeljito žvačite i ne pričajte punih usta.
Izbjegavajte poznate krivce. Gazirana pića, žvakaće gume, tvrdi bomboni i slamke unose dodatan zrak u probavni sustav. Obratite pozornost na tjeskobu. Stres i nervozno gutanje zraka iznenađujuće su česti okidači.
Pripazite na prehranu. Određene namirnice - poput luka, češnjaka, graha i povrća iz porodice kupusnjača - poznate su po tome što uzrokuju plinove u donjem dijelu probavnog sustava.