RAK je u Republici Hrvatskoj značajan javnozdravstveni problem, a dijagnozu neke od zloćudnih bolesti svake godine dobije preko 25 tisuća osoba.
Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena. U svijetu se jedan rak dojke otkrije svake tri minute, a u Hrvatskoj se otkrije šest novih slučajeva raka dojke dnevno. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom (lokaliziranom) stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljavanje u tom slučaju iznosi 97 posto.
Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene, u četrdesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježen je kod muškog spola, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Što se tiče simptoma raka dojke, najčešće se spominje kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena kao što su iscjedak iz bradavice, uvlačenje bradavica, pojava narančine kože na dojci, udubljenja, otekline, crvenilo i zadebljana koža.
Važno je redovito obavljati preventivne preglede
U trenutku u kojem se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga je važno redovito obavljati preventivne preglede. Ultrazvuk dojke i mamografija su načini ranog otkrivanja dobroćudnih i zloćudnih promjena, a prof. dr. sc. Ivan Drinković, dr. med. prim., otkrio je u razgovoru za Index kada se žene trebaju podvrgnuti ovim pregledima.
"Prije 18. godine života žene ne moraju raditi UZV dojki, osim po potrebi i kliničkoj indikaciji, no preporučljivo je da se s pretragom počne od 20. godine života i da se kontrola obavlja jednom godišnje. Vrlo je bitan i samopregled kod kuće, te stjecanje navike redovite kontrole", istaknuo je.
Što se tiče mamografije, profesor Drinković smatra da žena prije navršenih 40 godina ne mora raditi tu pretragu.
"Ako je to ipak potrebno zbog obiteljske anamneze ili sumnjivog nalaza UZV dojki odnosno kliničke indikacije, onda se može mamografija raditi i ranije. Preporučljivo je napraviti mamografiju s tomosintezom koja radi slojevito snimanje te je primjerenija za gusti parenhim dojke mlađih žena. Ako je potrebna detaljnija dijagnostička pretraga dojke i prije 40. godine života, preporučio bih i magnetnu rezonancu dojki, kako zbog izostanka zračenja tako i velike dijagnostičke točnosti kod mlađih žena koje obično imaju gust parenhim dojki", zaključio je prof. dr. sc. Ivan Drinković.