Znanstvenici su identificirali 15 pasmina pasa koje imaju povišen rizik od ozbiljnih problema s disanjem, upozoravajući da im "slatka", spljoštena lica zapravo uzrokuju doživotnu patnju. Istraživači sa Sveučilišta Cambridge ističu da popularnost pasa kratke, spljoštene lubanje, poznate kao brahicefalija, dolazi uz visoku cijenu, jer može uzrokovati teško disanje, hroptanje i niz drugih zdravstvenih komplikacija.
Dok su se prethodna istraživanja najviše bavila trima najpopularnijim brahicefaličnim pasminama - buldogom, francuskim buldogom i mopsom - nova studija otkrila je još 12 pasmina koje su izložene riziku od ozbiljnog respiratornog poremećaja poznatog kao brahicefalični opstruktivni sindrom dišnih putova (BOAS). Najveći rizik imaju pekinezer i japanski čin, javlja Daily Mail.
U skupinu s umjerenim rizikom svrstani su kraljevski španijel kralja Charlesa, shih tzu, briselski grifon, bostonski terijer i bordoška doga. Stafordski bulterijer, kavalir King Charles španijel, čivava, bokser i afenpinčer nose blaži rizik.
Znanstveni tim analizirao je 898 pasa iz 14 pasmina. Mjerili su im lubanje, njuške, proporcije tijela i vrata te procjenjivali simptome BOAS-a nakon trominutnog testa opterećenja. Poseban naglasak stavljen je na zvučnost disanja i poteškoće pri udisanju i izdisanju. Ostali simptomi uključuju glasno hrkanje, teško podnošenje vrućine, ograničenu izdržljivost pri vježbanju i povremeno povraćanje. Preporuka stručnjaka glasi da njuška psa trajno bude duga najmanje trećinu duljine lubanje kako bi disanje bilo fiziološki normalno.
Od svih analiziranih pasmina, samo pomeranac i maltezer nisu pokazivali kliničke znakove BOAS-a. Ostalih 12 pasmina pridružuje se mopsima i buldozima na sve širem popisu rizičnih.
Studija, objavljena u časopisu PLOS One, pokazala je da se težina stanja znatno razlikuje i unutar iste pasmine. Psi s izrazito spljoštenim licem, uskim nosnicama ili zbijenijom građom tijela posebno su ugroženi.
"BOAS obuhvaća širok raspon težine simptoma", pojasnila je koautorica dr. Fran Tomlinson. "Kod nekih su smetnje blage, ali kod težih oblika kvaliteta života može biti ozbiljno narušena."
Dr. Jane Ladlow, jedna od voditeljica istraživanja, istaknula je da podizanje svijesti može pomoći uzgajivačima i vlasnicima da biraju pse s manjom vjerojatnošću razvoja poremećaja. Također je pozvala suce na izložbama da ne nagrađuju osobine koje su povezane sa zdravstvenim problemima, jer upravo najnagrađivaniji psi najčešće postaju traženi u uzgoju.
Procjena disanja, naglašava tim, ostaje najpouzdaniji način za procjenu rizika i odluke o uzgoju ili potrebnim veterinarskim zahvatima. Premda operacije i regulacija tjelesne težine mogu pomoći, riječ je o nasljednom stanju koje još zahtijeva mnogo istraživanja kako bi se rizik smanjio u budućim generacijama. U najtežim slučajevima, upozoravaju, BOAS može dovesti do kolapsa, pa i smrti.
Stručnjaci navode i deset tjelesnih karakteristika koje budući vlasnici trebaju izbjegavati - od merle boje krzna i brojnih kožnih nabora do izrazito kratke njuške, uvijenih kapaka, izbočenih očiju, predgriza ili podgriza, vrlo kratkog repa i deformiranih ili zakrivljenih nogu.
"Kad tjelesne osobine prijeđu granicu funkcionalnosti, životinja više ne može živjeti normalnim psećim životom", upozorava dr. Dan O’Neil s Kraljevskog veterinarskog fakulteta. "A sve što onemogućuje normalan život, znači patnju."