Objašnjeno jednostavnim rječnikom, masti su lanci ugljikovih atoma za koje su pričvršćeni atomi vodika. Kad u organizam unesemo mast, ona se probavlja i ulazi u naš krvotok gdje služi za transport u masti razgradivih vitamina A, D, E i K. Zbog te činjenice smiješno je u potpunosti izbaciti mast iz prehrane. Najbolji primjer je punomasno mlijeko koje u sebi sadrži sva četiri spomenuta vitamina. Ako se izbaci mast, izbacuje se i sustav koji će organizmu dostaviti te vitamine.
Nutricionisti vjeruju da su proizvodi izmišljeni od strane čovjeka, kao što su sirevi, jogurti i razni namazi niske masnoće, jedan od razloga zašto ljudima kronično nedostaje vitamina A. Vitamin A osobito je bitan za zdravlje kože, kose, očiju i imunološkog sustava, a slična stvar je i s vitaminom E, kalcijem, magnezijem, cinkom i željezom.
Masnoća naš organizam opskrbljuje energijom, pa će vam komad slanine pružiti dulji osjećaj sitosti nego zobena kaša. Također, masnoća igra ključnu ulogu u stvaranju vanjskih slojeva stanica organizma, pa se preporučuje da svaku vrstu povrća (špinat, mrkva, kelj, itd.) prelijete maslacem.
Masti ne debljaju
Prema mišljenju nekih nutricionista, unošenje masti u organizam ne bi se trebalo ograničiti, jer ne postoje dokazi da se zbog masti povećava tjelesna težina. Istraživanje provedeno davne 1956. dokazalo je da tijelo apsorbira masti u količinama koje su mu potrebne, a ostalo se izbaci tjelesnim izlučevinama.
Iz prehrane nije potrebno izbaciti ugljikohidrate, budući da glukoza energijom opskrbljuje mozak, ali zato nije potrebno jesti kruh koji povećava razinu šećera u krvi što pospješuje povećanje tjelesne težine ako osoba nije previše aktivna. Potrebno je izbaciti hranu baziranu na škrobu, jer su krumpir i riža vrlo slabi izvori vitamina i početi jesti "pravu" hranu poput mesa, ribe, mliječnih proizvoda i povrća.
Ipak, ovo ne bi trebalo doživjeti kao zeleno svjetlo za prežderavanje slaninom jer već idućeg tjedna mogli bi se razočarati kada pročitate da su masti (ipak) štetne.