Foto: Press
BROJNI znanstvenici tijekom godina iznijeli su niz teorija o tome da je svijet u kojem živimo zapravo iluzija, simulacija super inteligentnih robota, a mi smo samo njihove igračke.
Naravno, ovo je samo jedna od brojnih teorija, a čak i ako niste upoznati sa svakom od njih, vjerojatno ste pogledali "Matrix" koji se pozabavio jednom od njih.
Dakako, sve ovo zvuči smiješno, pogotovo kada je referenca običan blockbuster iz devedesetih, ali jedan se fizičar odlučio ozbiljno pozabaviti ovom temom.
Sve je simulacija
Robert Lawrence Kuhn, autor i voditelj showa "Closer to Truth" istražio je ovu teoriju u članku za Space.com u kojem, između ostalog, navodi i da bi teorija filozofa Nicka Bostroma s Oxforda prema kojoj je nastao i "Matrix", mogla biti stvarnost.
No, umjesto mozgova koji su priključeni na golemi simulator, u ovom scenariju i sami su mozgovi dio simulacije.
"Bio bi to jedan veliki program koji simulira sve, uključujući i ljudske mozgove", piše Kuhn koji citira Marvina Minskyja, jednog od vodećih američkih znanstvenika na polju umjetne inteligencije koji tvrd da bi bilo gotove nemoguće razaznati što je stvarnost, a što simulacija.
Međutim, to bi bilo moguće kada bi se programerima spomenute simulacije potkrala neka omaška.
Prije nekoliko godina, Silas Beane sa sveučilišta u Bonnu sugerirao je da postoji mnogo toga što ukazuje na mogućnost da živimo u simulaciji, a sve što trebamo učiniti jest otkriti ograničenja i izgraditi vlastitu simulaciju svemira.
Profesor Beane i njegove kolege sumnjaju da je svemir kakav poznajemo zapravo simulacija, ali oni su tek dio daleko veće skupine ljudi koji se bave ili su se bavili ovom temom.
Stara priča
Pitanje jesmo li zapravo svjesni realnosti pojavilo se daleko ranije, a postavio ga je još Platon u svojoj "Republici". Naime, Platon je tvrdio da je jedini način da spoznamo pravi svijet detaljno proučavanje matematike i geometrije koja bi studentima pomogla da shvate stvarnu prirodu svijeta.
Francuski filozof Rene Descartes smatrao je da ništa što vidimo i osjećamo ne mora nužno biti istina, a jedino što je stvarno jesz um ili svijest koja propituje ili vjeruje u nešto. To ga je dovelo do poznate izreke: "Mislim, dakle jesam".
Njegovi kritičari pak tvrde da to što postoje misli ne garantira postojanje mislioca.