Znanstvenici sa sveučilišta u Chicagu, Muensteru i Wuerzburgu, pod vodstvom Harriet de Wit iz Chicaga, proučili su kako na kofein reagiraju 94 osobe koje kavu ne piju redovito.
Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine, od kojih je jedna dobivala kofein, a druga placebo. Nakon toga promatrane su njihove fiziološke reakcije i zabilježeno je kako se osjećaju. Osim toga, od sudionika istraživanja uzeti su i uzorci krvi kako bi se provjerila dva gena koji upravljaju stvaranjem dviju bjelančevina, receptora za adenozin, za koje se zna da reagiraju na kofein.
Ti se receptori nalaze na površini živčanih stanica koje se povezuju s posebnim neurotransmiterima (u ovome slučaju, s adenozinom) te utječu na procese u živcu. Jedan od tih receptora, A1, rasprostranjen je u cijelome mozgu, dok se A2 nalazi uglavnom u baznim ganglijima, području mozga duboko ispod kore, u središtu mozga.
Znanstvenici su kod ispitanika utvrdili postojanje četiriju inačica gena koji upravljaju stvaranjem receptora za adenozin. Nakon analize rezultata, pokazalo se da je za osobe koje imaju dvije posebne inačice gena za receptor A2 mnogo vjerojatnije da će osjećati nemir nakon uzimanja kofeina nego za one s drugim inačicama toga gena.
Ti su rezultati u skladu s prijašnjim istraživanjima koja su pokazala da osobe koje pate od paničnog poremećaja vjerojatno imaju jednu od tih inačica gena, pa uzimanje kofeina kod takvih osoba može izazvati napadaje panike.
Oko 30 posto od 94 ispitanika, osim povećanog nemira, imalo je i iste temeljne reakcije na konzumiranje kofeina kao i ostali ispitanici: osjećaj stimuliranja, povišen broj otkucaja srca te brže obavljanje psiho-motoričkih zadataka.
Harriet de Wit i njezini kolege namjeravaju obaviti slično istraživanje kako bi proučili djelovanje amfetamina.