Sarajevski glumac i pisac Feđa Štukan gostovao je prije par tjedana na crnogorskoj Televiziji E te izazvao pravu buru izjavom da na temelju nečijeg glazbenog ukusa može procijeniti kvocijent inteligencije i broj pročitanih knjiga. Nastala je poprilična rasprava.
Glazbeni ukus kao test inteligencije
Štukan je u intervjuu ustvrdio kako nas glazbeni ukus u potpunosti određuje. "Ti kad mi kažeš koja je tvoja playlista, šta ti slušaš, ja tačno znam odmah da ti kažem koliko si pročitala knjiga, da l' se više baviš filozofijom ili nečim drugim, mogu da ti kažem otprilike tvoj IQ. Dovoljno mi je da mi kažeš šta slušaš", rekao je glumac.
Pojasnio je kako na osnovu glazbe može procijeniti i kognitivne sposobnosti osobe. "Šta tačno mogu da shvate. Ne samo u muzici, nego i u književnosti i u životu", dodao je. Prema njegovom mišljenju, glazbeni ukus nije stvar osobnog izbora kao ukus za hranu, već je "nastavak tvoje inteligencije".
"Svako može da sluša onu muziku koju može da razumije i to je to. Nije to samo odeš i probaš i to ti se svidi ili ne. Moraš čitav život mozak da dižeš na taj nivo da to uopšte može da priđe tome da to može da bude shvaćeno uopšte", smatra Štukan. Kao primjer naveo je jazz, tvrdeći da se ta vrsta glazbe ne može jednostavno "otkriti" na koncertu bez šireg obrazovanja koje mozgu omogućuje da prihvati kompleksne harmonije.
Žestoke rasprave na društvenim mrežama
Njegova izjava brzo se proširila medijima i potaknula žestoku raspravu, koja se na društvenim mrežama pretvorila u virtualni linč s brojnim negativnim komentarima. Mnogi su korisnici ocijenili Štukanov stav netočnim i pretencioznim, tvrdeći da glazbeni ukus određuje emotivno stanje, a ne IQ.
"Ja slušam Aleksandru Prijović, a pročitala sam više knjiga nego što je vidio u životu", napisala je jedna korisnica. Nizali su se i drugi komentari: "Feđa ovdje dosta mašiš, pogotovo što motivi za slušanje muzike mogu biti različiti", "Razgovori koje smo vodili u sedmom razredu", "Koja pretenciozna pseudointelektualna priča", te "Elitni žanr muzike ne postoji - ukus je ličan". Ipak, bilo je i onih koji su se složili s glumcem, smatrajući da je playlista doista nečija "osobna iskaznica".
Dragojević u obranu slobode govora
U obranu Feđe Štukana stao je beogradski redatelj i pisac Srđan Dragojević, koji je komentirao fenomen linča na društvenim mrežama. "Interesantan je fenomen koji su stvorile društvene mreže - sve manje je ljudi, kao sto je Feđa Štukan koji se ne libe da slobodno kažu svoje mišljenje-većina to neće reći, zbog opravdanog straha od sasvim izvjesnog cipelarenja čopora koji se veoma lako organizira i djeluje", ustvrdio je Dragojević.
Dodao je kako ovaj fenomen negativno utječe na slobodu mišljenja i govora. "Zbog toga se nad sve nas nadvija oblak dosade i mediokritetstva, humor iščezava. Društvene mreže postaju dobrovoljne mentalne diktature, sa prividom slobode i prava da svako može da iznese svoj stav", zaključio je redatelj.
A što kaže znanost?
Dok su Štukanove tvrdnje potaknule debatu, znanost također istražuje vezu između glazbe i inteligencije. Nova studija objavljena u časopisu *Journal of Intelligence* sugerira da svakodnevne navike slušanja glazbe sadrže suptilne naznake o općim kognitivnim sposobnostima osobe, izvještava PsyPost. Znanstvenici su otkrili da tekstovi pjesama koje ljudi biraju pružaju više uvida u njihovu inteligenciju nego glazbeni ritmovi ili melodije.
Istraživači su željeli ispitati kognitivne sposobnosti u prirodnom okruženju, izvan stresnih uvjeta formalnog testiranja. "Htjeli smo vidjeti odražavaju li se razlike u kognitivnim sposobnostima u svakodnevnim digitalnim aktivnostima. Za početak smo odabrali slušanje glazbe, uobičajeno ponašanje koje se lako može pratiti putem aplikacija na pametnim telefonima", objasnila je autorica studije Larissa Sust.
Pametni telefoni kao laboratorij
Tijekom pet mjeseci, istraživači su pratili korištenje pametnih telefona 185 sudionika, bilježeći svaku odsviranu pjesmu. Sudionici su također rješavali kratki test kognitivnih sposobnosti koji je mjerio njihovo logičko zaključivanje, razumijevanje vokabulara i matematičko znanje. Analizirano je ukupno 58.247 jedinstvenih pjesama, pri čemu su znanstvenici prikupili 215 različitih obilježja za svaku pjesmu, od audio karakteristika do psiholoških tema u tekstovima.
Koristeći strojno učenje, računalni modeli analizirali su ogromnu količinu podataka kako bi utvrdili mogu li navike slušanja glazbe predvidjeti rezultate na testu inteligencije. Pokazalo se da veza postoji, ali je vrlo složena i suptilna.
Tekstovi pjesama otkrivaju najviše
Studija je otkrila malu, ali pouzdanu vezu između glazbenih navika i kognitivnih sposobnosti. Najsnažniji prediktori nisu bili zvukovi, već riječi unutar pjesama. "Tekstovi pjesama koje su ljudi slušali bili su korisniji za predviđanje kognitivnih sposobnosti od glazbenih značajki. Teme i jezik korišten u tekstovima činili su se važnijima od tempa ili tonaliteta", izjavila je Sust.
Konkretno, osobe koje su slušale pjesme s manje pozitivnim emocionalnim tonovima (tužna ili melankolična glazba) imale su tendenciju postizanja viših predviđenih rezultata inteligencije. Također, sklonost pjesmama čiji su tekstovi usmjereni na sadašnji trenutak i teme vezane za dom povezivala se s višim kognitivnim sposobnostima.
S druge strane, preferiranje tekstova s mnogo društvenih riječi predviđalo je niže rezultate. Zanimljivo je i da je sklonost studijskim snimkama umjesto onih uživo (s niskom 'živošću') bila snažan prediktor više inteligencije, što sugerira da takvi pojedinci glazbu koriste za fokusirani, intelektualni angažman.
Oprez pri tumačenju
Unatoč zanimljivim obrascima, istraživači upozoravaju na ograničenja. Prediktivna moć samog slušanja glazbe prilično je mala, što znači da aplikacija ne može točno procijeniti nečiju inteligenciju samo na temelju playliste. "Jedan od ključnih zaključaka je da se inteligencija može suptilno odražavati u svakodnevnom ponašanju", objasnila je Sust, dodajući da bi kombiniranje više vrsta digitalnih tragova u budućnosti moglo učiniti takva predviđanja preciznijima.
Važno je naglasiti da je uočena veza isključivo korelacijska, što znači da slušanje određene glazbe ne čini osobu pametnijom, niti obrnuto. Istraživači napominju da i drugi faktori, poput dobi, mogu utjecati i na glazbene preferencije i na rezultate testova inteligencije.