Ljubitelji testova osobnosti vjerojatno su upoznati s Myers-Briggsovim indikatorom i podjelom na introverte, koji energiju crpe iz samoće, i ekstroverte, koji je dobivaju u druženju. Uz te pojmove, kao i onaj ambiverta koji se nalazi negdje u sredini, nedavno se pojavio i novi tip osobnosti: "otrovert". Pojam je skovao dr. Rami Kaminski u svojoj knjizi iz 2025. godine "Dar nepripadanja" (The Gift of Not Belonging), piše HuffPost.
Terapeuti objašnjavaju što točno znači biti "otrovert", po čemu se razlikuje od introverta i što je važno da znaju kako sami "otroverti", tako i njihovi bližnji.
Pojednostavljeno, ako se osjećate kao introvert, a ponašate kao ekstrovert, možda ste "otrovert".
"Otrovert je netko tko se može činiti ekstrovertiranim, što znači da crpi energiju iz vanjskih izvora i odnosa te često ne izgleda kao da mu treba toliko vremena za samoću, ali tko zapravo ima introvertiraniji živčani sustav", objasnila je terapeutkinja Amelia Kelley. "Opisuje nekoga tko se najbolje puni sam ili s manje stimulacije, a ipak je dobro prilagođen vanjskom izražavanju."
To može biti osoba koja djeluje samouvjereno i ugodno se osjeća u centru pažnje, ali joj nakon toga treba znatno više vremena za oporavak. "Sličnost s introvertima leži u tome gdje ponovno stječu energiju, centar i osjećaj blagostanja, često sami ili u tišim okruženjima gdje se mogu dublje povezati s manje ljudi", dodala je Kelley.
"Razlika je u tome što su otroverti često ugodniji i vještiji u društvenim okruženjima, pogotovo kada ta okruženja zahtijevaju izražavanje vodstva, poput korporativne zabave ili organiziranja dječjeg rođendana."
Upravo ih ta kombinacija osobina može navesti da se osjećaju kao autsajderi, što je ključno za pojam - naime, "otro" na španjolskom znači "drugi".
"To nije zato što su 'antisocijalni' ili 'nezainteresirani', pojasnila je terapeutkinja Cheryl Groskopf. "Često su izuzetno pronicljivi, usklađeni i osjetljivi na društvenu dinamiku, ali to ih može ostaviti s osjećajem kao da uvijek stoje 'korak unatrag'. Mogu željeti duboku, iskrenu povezanost, a istovremeno se kronično osjećati neviđenima, neshvaćenima ili odbačenima u društvenim grupama."
Još jedna ključna razlika u odnosu na introverte jest kako se osjećaju u društvu. "Otroverti mogu uživati u razgovoru, povezanosti, čak i grupnim okupljanjima, ali i dalje otići s osjećajem nepovezanosti ili odvojenosti", rekla je Groskopf. "Jednostavno nisu percipirali okruženje kao sigurno, rezonantno ili uzajamno."
Društvo često hvali ekstrovertirane osobine, što može stvoriti krug u kojem pohvale potiču takvo ponašanje. Iako su ekstrovertirana ponašanja poželjna, važno je prihvatiti i introvertiranu stranu.
"Pokušajte ostati povezani sa svojim unutarnjim potrebama i iskustvima, umjesto da se oslanjate samo na vanjsko pojačanje", potaknula je Kelley. "Normalno je trebati pauze, pogotovo tijekom preopterećujućih životnih razdoblja, sezonskih prijelaza poput 'zimovanja' ili tijekom hormonalnih promjena povezanih s menstrualnim ciklusima, trudnoćom ili menopauzom."
Groskopf je istaknula da osjećaj autsajderstva ne znači da osoba uistinu ne pripada ili da s njom nešto nije u redu.
"Možda ste rano naučili kako 'čitati prostoriju', prilagoditi se ili ostati malo na oprezu u društvenim prostorima", rekla je. "To može proizaći iz odrastanja u emocionalnoj nevidljivosti, neshvaćenosti ili potrebe da se dijelovi sebe zadrže kako bi ostali povezani s drugima. Vaš živčani sustav postao je vrlo dobar u promatranju prije potpunog pridruživanja."
Cilj, nastavila je, nije postati društveniji, već pronaći prostore u kojima se osoba ne mora "maskirati" ili mijenjati da bi se osjećala prihvaćenom.
Groskopf poručuje da "otroverta" ne treba nagovarati ili "popravljati".
"Ono što najviše pomaže je dosljednost, iskrena znatiželja i emocionalna prisutnost", rekla je. "Neka zauzmu prostor svojim tempom. Slušajte bez žurbe da odgovorite... Samo ih treba dočekati tamo gdje jesu."
Sličnu poruku ima i Kelley, koja naglašava važnost fleksibilnosti.
"Nekih dana možda će htjeti ostati na zabavi dok ne završi, a drugih dana možda uopće neće htjeti ići", rekla je. "Nema se što popravljati. Najkorisniji odgovor je podrška, fleksibilnost i poštovanje njihovih promjenjivih potreba."