NOĆ UOČI blagdana Svih svetih, 31. listopada, u većini zapadnjačkih zemalja slavi se kao Noć vještica (Halloween). Dok Crkva taj običaj karakterizira kao poganski, mladi diljem svijeta odlično se zabavljaju rezbareći bundeve i maskirajući se.
Za bundeve kriv škrti Jack
Običaj dubljenja bundevi za Noć vještica datira iz 16. stoljeća, a zasniva se na irskoj legendi o domišljatom i iznimno škrtom kovaču Jacku koji je tijekom svog života u više navrata prevario vraga. Kad je umro, u Raj ga nisu htjeli primiti zbog grešnog života, a ni vrag mu zbog ranijih prevara nije htio otvoriti vrata Pakla. Od vraga je Jack dobio malo žeravice koju je stavio u izdubljenu repu i tako, kao simbol proklete duše, nastavio lutati između svjetova.
Riječ Halloween izvor ima u Katoličkoj crkvi
I sama riječ Halloween datira iz 16. stoljeća, a koliko se god Crkva ograđivala od tog "poganskog običaja", izvor ima upravo u Katoličkoj crkvi - nastala je spajanjem riječi "All-Hallows-Evening" (večer uoči blagdana Svih svetih).
Kao i sve ostalo, Amerikanci komercijalizirali i Noć vještica
Iako se do 19. stoljeća, kad je običaj proslave Noći vještica stigao u Ameriku, taj dan već obilježavalo u raznim drugim zemljama, sa stupanjem na američko tlo stigla je i komercijalizacija. Danas se Noć vještica diljem svijeta danima obilježava velikim partijima pod maskama, a mnogi se natječu u tome tko će za ovu prigodu bolje izrezbariti bundevu ili nekome podvaliti bolju psinu te mu propisno utjerati strah u kosti.