Jedna znanstvena institucija ponudila je nagradu od milijun dolara osobi koja uspije riješiti poznati matematički problem koji zbunjuje matematičare više od stoljeća.
Riemannova hipoteza, koju je prvi predložio njemački matematičar Bernhard Riemann 1859., smatra se jednim od najtežih i najvažnijih neriješenih problema čiste matematike - proučavanja razmišljanja o matematici, a ne njezine primjene na stvarni svijet.
Hipoteza se temelji na Riemannovoj zeta funkciji, koja se također pripisuje Bernhardu Riemannu. Pretpostavka kaže: Riemannova zeta funkcija ima svoje nule samo na negativnim parnim cijelim brojevima i kompleksnim brojevima s realnim dijelom 1/2.
@fascinate.exe Part 7: Riemann Hypothesis: $1,000,000 Bounty #math #riemann ♬ original sound - fascinate.exe
Odgovor na Riemannovu hipotezu je jednostavno "da" ili "ne", ali postoji mnogo hipotetskih načina da se to postigne, a svi su iznimno teški. Ako je odgovor potvrdan, to bi imalo ogromne implikacije na teoriju brojeva, šifriranje i proučavanje prostih brojeva, zbog čega se Riemannova hipoteza naziva "svetim gralom matematike".
Postoji mnogo dobrih dokaza koji navode matematičare da vjeruju da je Riemannova hipoteza istinita, ali je još treba dokazati.
Zašto je Riemannova hipoteza važna?
Ako je Riemannova hipoteza istinita, pružila bi revolucionarne uvide u djelovanje prostih brojeva. Matematičar, komičar i bivši učitelj Matt Parker objasnio je 2010. da su stručnjaci opsjednuti prostim brojevima jer su oni temelj svih ostalih brojeva. "Prosti brojevi u matematici su kao atomi u kemiji, cigle u građevinskoj industriji i čekovi u profesionalnom nogometu", rekao je.
"Sve je izgrađeno od ovih temeljnih jedinica i možete istražiti integritet nečega tako da pažljivo pogledate jedinice od kojih je napravljeno. Da biste istražili kako se neki broj ponaša, pogledajte njegove proste faktore, na primjer 63 je 3 x 3 x 7. Prosti brojevi nemaju faktore: oni su jednostavni koliko i brojevi."
S druge strane, ako Riemannova hipoteza nije istinita, ona bi uzurpirala velik dio onoga što ljudi vjeruju o matematici.
Kako je objasnio južnoafrički matematičar Peter Sarnak: "Ako hipoteza nije istinita, onda je svijet sasvim drugačije mjesto... Na neki način, bilo bi zanimljivije da je lažna, ali bila bi katastrofa jer toliko smo toga izgradili zbog pretpostavke da je istina."
Nagrada od milijun dolara
Nekoliko se matematičara bavilo Riemannovom hipotezom u njezinoj 164-godišnjoj povijesti, ali nijedan njihov pokušaj nije prihvaćen kao dokaz. Clay Mathematicians Institute iz Cambridgea ponudio je milijun američkih dolara (oko 918.000 eura) onomu tko riješi problem.
Godine 2000. Riemannova hipoteza označena je kao Milenijski problem, jedan od sedam matematičkih problema za koje se smatra da su ključni za širenje matematičkog znanja.
Svatko tko riješi bilo koji od sedam Milenijskih problema ima pravo na nagradu od milijun dolara.