Mlađe generacije zaposlenika sve otvorenije razgovaraju o plaćama, čime iz temelja mijenjaju korporativnu kulturu i odnose na radnom mjestu. Prema istraživanju tvrtke Kickresume, provedenom među 1850 anonimnih zaposlenika diljem svijeta, tek 31 posto ispitanika kaže da se u njihovoj firmi o plaći može otvoreno razgovarati, dok u 37 posto slučajeva ta tema i dalje spada među zabranjene.
Stavovi prema razgovoru o plaći uvelike ovise o generaciji. Gotovo 40 posto pripadnika generacije Z tvrdi da se o plaćama na njihovim radnim mjestima govori otvoreno – gotovo dvostruko više nego u generaciji X, gdje to kaže tek 22 posto ispitanika.
Mlađi su radnici i skloniji prekršiti zabrane – 18 posto pripadnika generacije Z priznalo je da su razgovarali o plaći i kad to nije bilo dopušteno. Nasuprot tome, svaki treći zaposlenik iz generacije X izbjegava takve razgovore u potpunosti, dok je među najmlađima takvih tek 18 posto. Istraživanja također pokazuju da će generacija Z češće preskočiti oglase za posao u kojima nije jasno naveden raspon plaće.
Otvorenost prema temi plaća ne proizlazi samo iz želje za pravednošću, nego i iz čiste znatiželje. Trećina zaposlenika (32 posto) priznaje da ih zanima koliko zarađuju njihove kolege. Najviše ih je među pripadnicima generacije Z (38 posto) i među ženama (34 posto), dok su muškarci nešto suzdržaniji (31 posto). U Europi je ta brojka viša od Amerike – čak 36 posto.
Ipak, za dio zaposlenika razgovor o plaći i dalje izaziva nelagodu. To priznaje 19 posto ispitanika, a najviše ih je među generacijom X (24 posto), koja je na tržište rada stupila u vrijeme kada je o plaći bilo nepristojno govoriti. Kod generacije Z taj je postotak znatno niži – samo 15 posto.
Sve je više zaposlenika koji zagovaraju potpunu otvorenost. Gotovo polovica ispitanika (46 posto) podržava politiku transparentnih plaća, a među pripadnicima generacije Z njih 49 posto. Istovremeno, samo 14 posto mlađih radnika smatra da bi plaće trebale ostati tajna.
Amy Spurling, direktorica i osnivačica HR-tehnološke tvrtke Compt, za Newsweek je rekla: "Generacija Z nije izmislila transparentnost plaća – samo su prestali glumiti da ona ne bi trebala postojati. I na tome im trebamo biti zahvalni."
Dodaje i da su današnji mladi odrasli promatrajući kako njihovi roditelji i starija braća i sestre trpe posljedice korporativne tajnovitosti tijekom recesija, otpuštanja i restrukturiranja. "Oni nisu emocionalno vezani za zastarjeli korporativni bonton. Dijele informacije o plaćama jer ih to štiti. Informacija je moć, a oni se te moći ne žele odreći samo zato da bi poslodavcima bilo ugodnije."
Spurling ističe i da strah od otvorenosti oko plaća više govori o kulturi tvrtke nego o profesionalnosti zaposlenika:
"Razgovor o plaći jedan je od najbržih načina da se razotkriju nejednakosti na radnom mjestu. Tvrtke se boje tih razgovora jer otkrivaju nedosljednosti – a ne zato što su 'neprofesionalni'. To je samo izgovor. Kad ljudi uspoređuju plaće, postaje jasno tko je nagrađen zbog pregovaračkih vještina, a tko je potplaćen zbog pristranosti."