U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine rođeno 32.991 dijete, pokazuju podaci iz statističkog prikaza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Od toga je rođeno 16.914 dječaka i 16.077 djevojčica, što znači da su dječaci i dalje blago brojniji među novorođenima.
Najviše djece i dalje se rađa u najvećim urbanim sredinama. Grad Zagreb uvjerljivo prednjači s 10.803 rođene djece, što čini gotovo trećinu svih rođenja u državi. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 4089 novorođenih, zatim Osječko-baranjska s 2104, te Primorsko-goranska s 2093.
S druge strane, najmanje rođenja bilježi Ličko-senjska županija, gdje je u cijeloj godini rođeno samo 233 djece, što odražava dugotrajan demografski pad i manji broj stanovnika u tom dijelu zemlje.
Među dječacima se i dalje ističu tradicionalna, ali i moderna kratka imena. Najčešće ime u 2025. godini je Luka, koje nosi 622 novorođenih dječaka. Slijede Jakov (514) i Toma (441), dok su u vrhu i imena poput David (398) i Niko (384).
U prvih deset nalaze se i Ivan, Petar, Roko, Noa i Mateo, što pokazuje da hrvatski roditelji često biraju kombinaciju biblijskih i međunarodno prepoznatljivih imena. Među popularnim imenima nalaze se i Šimun, Matej, Mihael, Fran, Leon, Lovro, Marko i Borna, što potvrđuje da tradicionalna hrvatska imena i dalje imaju snažnu prisutnost.
Kod djevojčica je situacija nešto raznolikija, ali na samom vrhu nalazi se ime Nika, koje je dobilo 372 djevojčice. Slijede Mia (355) i Rita (353). U samom vrhu popularnosti nalaze se i Lucija (324), Marta (321) te Mila (307). Popularna su i kratka imena poput Ema, Eva, Sara i Lara, koja su već godinama među najčešćima u Hrvatskoj.
Među češćim izborima roditelja nalaze se i Elena, Ana, Dora, Klara, Marija, Una i Iva, kao i modernija imena poput Sofia, Nora, Aria i Vita.
Analiza imena pokazuje da roditelji u Hrvatskoj često biraju kratka i jednostavna imena, najčešće s jednim ili dva sloga. Velik dio najpopularnijih imena ima biblijsko ili tradicionalno porijeklo, poput Luke, Jakova, Ivana, Petra, Ane i Marije.
Istodobno, sve više prostora dobivaju i modernija, internacionalna imena poput Noe, Lea, Arie ili Sofije, što odražava globalne trendove i utjecaj popularne kulture.
Iako broj rođenih pokazuje određenu stabilnost, dugoročni trendovi u Hrvatskoj i dalje ukazuju na demografski pad, osobito u manjim i slabije naseljenim županijama. Veliki gradovi i dalje privlače mlade obitelji, dok ruralna područja bilježe znatno manji broj novorođenih.