ODREĐENI oblici ponašanja kod djece u početku se mogu činiti bezazlenima, no mogli bi prerasti u veći problem kako dijete odrasta. Rano rješavanje problematičnog ponašanja pomaže djeci u razvoju zdravijih navika i sprječava ozbiljnije probleme u budućnosti. Kroz pozitivnu disciplinu i otvorenu komunikaciju djeca uče o poštovanju, vještini slušanja i emocionalnoj kontroli, a postavljanje jasnih očekivanja i vlastiti primjer vode ih prema donošenju boljih odluka, piše Parents.com.
Loše ponašanje može se javiti kod djece svih uzrasta i iz različitih razloga. Ključno je takvo ponašanje sasjeći u korijenu i primjenjivati strategije pozitivne discipline dok su djeca još mala kako bi se spriječilo njegovo pogoršanje. Ako se vaše dijete često ponaša mrzovoljno, važno je otkriti uzrok problema prije adolescencije, jer je kasnije mnogo teže ispraviti takve obrasce. U nastavku je nekoliko uobičajenih oblika ponašanja na koje treba obratiti pozornost, uz savjete kako se s njima nositi.
Kada se djeca uporno odnose bez poštovanja prema vama ili drugim odraslim osobama, to može ukazivati na dublji problem. Ako vaše dijete nepristojno razgovara s vama ili drsko odgovara, pokušajte što je prije moguće saznati zašto se tako ponaša. Važno je zadržati otvoren um jer djeca ponekad imaju valjane razloge zašto im se neka odrasla osoba ne sviđa.
Prekidanjem razgovora u trenutku nepoštovanja mogli biste zatvoriti vrata komunikaciji o tome kako se osjećaju. Uvijek se služite lijepim manirama u komunikaciji s djetetom i u njegovoj prisutnosti kako bi moglo učiti iz vašeg primjera. Zahvalite mu, recite "molim" i pokažite mu što znači ponašati se s poštovanjem.
Djeca koja se bore s poštovanjem prema odraslima često trebaju pomoć i u poboljšanju vještina slušanja. Ponekad je dijete doista rastreseno ili odugovlači pa mu morate nekoliko puta ponoviti što tražite, no moguće je i da vas ne sluša jer ne razumije kako ignoriranje utječe na osobu koja govori. Ako vas dijete namjerno ignorira i radi nešto što ste mu rekli da ne radi, odmah razgovarajte s njim.
Odmaknite ga od situacije, bilo da je riječ o obiteljskoj večeri ili igri, dajte mu prostora da se smiri i objasnite zašto su njegovi postupci bili štetni. Objasnite mu vrijednost slušanja i osigurajte mu siguran prostor da to vježba. Ako odbija, zamolite ga da opiše kako se osjeća i zašto mu je teško slušati.
Iako je prirodno da roditelji žele svojoj djeci pružiti ono što im treba i što žele, ispunjavanje gotovo svake želje može biti štetno. Kako biste izbjegli razmaziti dijete, naučite ga da neke stvari koje nisu nužne mora zaraditi ili za njih uštedjeti od džeparca.
Učite ga kako iskusiti i izraziti zahvalnost, primjerice pomaganjem drugima kroz volonterske projekte. To možete činiti i vlastitim primjerom tako što ćete dijete povesti sa sobom kada volontirate.
Iako su razumljivi kod male djece i predškolaca, napadaji vrištanja i plakanja, kao i duranje i cendranje, manje su prihvatljivi kod djeteta školske dobi. Petogodišnjak ili šestogodišnjak povremeno može imati ispad bijesa, ali bi već trebao učiti kako se nositi s frustracijom na kontroliraniji i mirniji način.
Ako vaše dijete ima ispad bijesa, zamolite ga da ode na sigurno i tiho mjesto dok se ne smiri. Nekoj djeci trebat će pomoć u tome, a možete im pomoći tako da ostanete uz njih i vlastitim primjerom pokažete smirenost.
Kada se dijete emocionalno stabilizira i može slušati, objasnite mu zašto ispadima bijesa neće dobiti ono što želi. Razgovarajte o tome kako je moglo bolje riješiti situaciju te ga potaknite da sljedeći put kada osjeti frustraciju zastane, duboko udahne i razmisli o boljim izborima.
Roditelji se često brinu da bi njihova djeca mogla postati žrtve vršnjačkog nasilja i razgovaraju s njima o tome što učiniti ako se to dogodi. No, što ako je vaše dijete to koje se ponaša nasilno?
Odmah razgovarajte s djetetom ako sumnjate ili saznate da je bilo zločesto i agresivno prema nekome, ili da je sudjelovalo u ogovaranju i zadirkivanju. Saznajte zašto je to učinilo i objasnite mu da je takvo ponašanje apsolutno neprihvatljivo i štetno, kako za žrtvu, tako i za njega samog.
Sva djeca u nekom trenutku lažu, a mlađa djeca često ne razlikuju laž od maštovite igre. Međutim, kako odrastaju, mogu početi namjerno lagati iz određenih razloga, primjerice kako bi izbjegla kaznu.
Ako primijetite da je vašem djetetu laganje prešlo u naviku, odmah poduzmite korake kako biste otkrili što se krije iza takvog ponašanja. Jasno dajte do znanja da želite da prestane i pokažite mu zašto laganje može naštetiti odnosima i povjerenju.
Mlađa djeca mogu varati jednostavno zato što žele pobijediti, bilo da je riječ o društvenoj igri ili nekom drugom natjecanju. No, starija djeca, koja imaju razvijeniji osjećaj za ispravno i pogrešno, mogu varati namjerno, i to u situacijama s većim ulogom, poput ispita u školi. Razgovarajte s djetetom o tome kako varanje umanjuje vrijednost njegovih postignuća i naglasite važnost poštene igre.