ISTRAŽIVANJE provedeno na 376 djece u dobi od pet do osam godina diljem svijeta pokazalo je da su bila spremna suprotstaviti se vršnjacima koji su prekršili pravila i da se čini da je to "univerzalna ljudska karakteristika".
Studija koju su vodili Sveučilište Plymouth i Freie Universitat Berlin u Njemačkoj proučavala je tri urbana mjesta na tri različita kontinenta - Južnoj Americi, Europi i Aziji - i pet ruralnih lokacija na dva kontinenta, Južnoj Americi i Africi.
Tijek studije
Djeca su upoznata s novom igrom razvrstavanja pomoću kockica, gdje je polovina učila razvrstavati po obliku, a druga polovina po boji. Nakon što su djeca usvojila svoje pravilo, jedno dijete je djelovalo kao igrač, a drugo kao promatrač.
Promatrači su prvo bili upareni s igračem koji je naučio isto pravilo sortiranja kao i oni, a zatim s igračem koji je naučio drugačije pravilo.
Studija je pokazala da je 255 posto veća vjerojatnost da će djeca intervenirati ako vide da se pravilo krši nego kada su u paru s igračem koji slijedi pravila koja je naučio.
Istraživači su očekivali da će djeca iz većih, urbanih zajednica više intervenirati
Otkrili su da je jednako vjerojatno da će intervenirati i djeca iz malih ruralnih zajednica. Također je utvrđeno da djeca iz ruralnih područja preferiraju imperativnu verbalnu intervenciju - govoreći igraču kako treba igrati - u odnosu na onu koja se poziva na pravila.
Mlađa djeca su također češće intervenirala od starijih klinaca
Vodeća autorica studije Patricia Kanngiesser sa Sveučilišta Plymouth rekla je: "Ono što je novo u ovoj studiji je da smo promatrali ponašanje djece i putovali diljem svijeta kako bismo to učinili - nismo pitali djecu što namjeravaju učiniti, nego smo mjerili njihovo ponašanje u društvenim interakcijama u stvarnom životu."
"Također je bilo jako zanimljivo vidjeti da način na koji se djeca međusobno ispravljaju varira ovisno o lokaciji", dodala je rekavši da su istraživači bili iznenađeni otkrićima da su djeca iz manjih, ruralnih sredina protestirala "jednako ili čak više od djece iz urbanih sredina."
Dalje je objasnila: "Pretpostavili smo da će izravne intervencije biti manje uobičajene, budući da se u manjim zajednicama svi međusobno poznaju, jer bi se ljudi mogli osloniti na neizravnije načine kao što je ugled kako bi osigurali poštovanje pravila", rekla je.
"Ali zapravo smo ustanovili da je istina suprotna", kaže Kanngiesser.
"Sljedeći korak je dodatno istražiti što djecu motivira da interveniraju i kako uče intervenirati. Na primjer, uče li od odraslih ili starije djece oko sebe kako reagirati na kršenje pravila", zaključuje Kanngiesser, a piše The Daily Mail.