Foto: 123rf
BAVLJENJE glazbom u djetinjstvu potiče razvoj mozga tako da pospješuje veze između različitih dijelova mozga, a ujedno jača djetetove sposobnosti da bude kreativno i razmišlja izvan okvira.
Najbolji primjeri pozitivnih učinaka glazbe oni su poznatih ličnosti. Einstein je bio vrhunski violinist, uz to što je bio revolucionarni fizičar, a i njegova majka je bila vrlo talentirana glazbenica koja je svoju ljubav prenosila na djecu.
Najbolji primjeri pozitivnih učinaka glazbe oni su poznatih ličnosti. Einstein je bio vrhunski violinist, uz to što je bio revolucionarni fizičar, a i njegova majka je bila vrlo talentirana glazbenica koja je svoju ljubav prenosila na djecu.
Sve više istraživanja povezuje glazbu s poboljšanim funkcijama mozga i većim akademskim dostignućima. Vježbanje sviranja ili pjevanja redovito zahvaća cijeli mozak na razini koja omogućava kvalitetnu optimizaciju mozga.
Glazba ujedno vježba djecu da se kvalitetnije fokusiraju i smanjuje stres, a ova kombinacija idealna je u postizanju boljih rezultata u školskim klupama.
Devet načina na koji glazba osnažuje djetetov mozak
1. Poboljšava verbalno pamćenje i pismenost kod djece
Znanstvenici su na Sveučilištu Northwestern pod vodstvom doktorice Nine Kraus testirali djecu i njihovu sposobnost čitanja i prepoznavanja riječi, ovisno o glazbenoj naobrazbi. Otkriveno je kako su glazbene sposobnosti bitno utjecale na sposobnost čitanja. Glazbena sposobnost i pismenost usko je povezana s poboljšanim električnim signalima u slušnom dijelu moždanog debla. Glazba može djetetove sposobnosti povećati za čak 40 posto.
2. Bebe koje su izložene glazbi više se smiju i bolje komuniciraju s okolinom
Istraživanje provedeno na McMaster Universityju otkrilo je da vrlo rano izlaganje djeteta glazbi može imati velike koristi za dijete i prije nego što ono progovori ili nauči prve korake. Bebe koje su sudjelovale u istraživanju pokazale su bolje komunikacijske vještine kao što je pokazivanje na objekte iz okoline i mahanje u znak pozdrava. Ove bebe su bile i mnogo smirenije i više su se smijale.
3. Prednosti utjecaja glazbe na mozak traju cijeli život, čak i ako se dijete glazbom prestane baviti u nekom periodu života
Spomenuto istraživanje na čelu s doktoricom Ninom Kraus otkrilo je kako su stariji ljudi, koji su imali doticaja s glazbenom edukacijom u djetinjstvu, iako nisu vježbali godinama, čak desetljećima i dalje imali mnogo brži odgovor mozga od svojih vršnjaka koji se nikada nisu bavili glazbom. Ovo je dokazalo da, kad jednom naučite kako, mozak cijeli život nastavlja zvukove percipirati na drugačiji način.
4. Školovani glazbenici imaju vrhunske senzoričke vještine
Istraživanje na Sveučilištu u Montrealu dokazalo je pak kako uvježbani glazbenici imaju vrhunske senzoričke vještine, odnosno sposobnost da integriraju informacije iz sluha, dodira i vida. Istovremeno su stimulirali ljude zvučnim i vibracijskim podražajima i rekli sudionicima da ignoriraju zvučne signale. Glazbenici su dosljedno prepoznali da se radilo o samo jednoj vibraciji, dok su ostali tvrdili kako su osjetili više vibracija.
5. Glazba potiče povezivanje živčanih izdanaka u bijeloj tvari u mozgu
Istraživanje na Concordia Universityju je dokazalo kako glazbena izobrazba prije navršene sedme godine života ima značajan utjecaj na razvoj mozga. Ljudi koji su rano počeli s glazbenim školovanjem imaju znatno razvijeniji živčani snop koji povezuje lijevu i desnu stranu mozga. Dob između šest i osam godina proglašena je osjetljivim periodom kada glazbena edukacija može proizvesti trajne promjene u motoričkim sposobnostima, ali i strukturi mozga.
6. Glazba povećava protok krvi u mozgu
Istraživanje Sveučilišta u Liverpoolu je dokazalo kako glazbena vježba povećava protok krvi u lijevoj hemisferi mozga. Promjene u protoku krvi nakon samo pola sata glazbenih vježbi bile su začuđujuće velike.
7. Glazba povećava uspješnost izvršnih funkcija
U dječjoj bolnici u Bostonu otkrivena je moguća biološka veza između ranog usavršavanja u glazbi s poboljšanom izvršnom funkcijom i kod djece i odraslih koja nam pomaže da brzo obrađujemo i pamtimo informacije, pravilno rasuđujemo vlastito ponašanje, donosimo dobre odluke i lako rješavamo probleme. Ovo je vrlo važno otkriće, s obzirom na to da izvršna moždana funkcija ima veći utjecaj na uspješnost akademskog razvoja čak i od samog kvocijenta inteligencije.
8. Smanjuje teškoće u akademskom obrazovanju
Tim American Psychological Associationa (APA) dokazao je pak kako učenje sviranja ili pjevanja pomaže djeci da ojačaju sposobnosti čitanja i jezičnih sposobnosti, što može biti važno otkriće za djecu iz siromašnih krajeva u kojima se ne nude ostali načini pomoći djetetu u učenju. Dječji živčani sustav tako bolje funkcionira u okruženju koje nije idealno za učenje.
9. Otežava starenje mozga
Istraživanje u Kanadi je pokazalo kako su stariji ljudi koji su imali glazbeno obrazovanje u svojoj mladosti čak 20 posto brže otkrivali slušne podražaje od svojih vršnjaka koji se nikada nisu bavili glazbom. Ovim je dokazano kako pozitivan utjecaj glazbe utječe na cijeli životni vijek, a ne samo na mlade koji se još uvijek školuju.