U PONEDJELJAK 11. svibnja škole se otvaraju za učenike od 1. do 4. razreda. Ta odluka je mnoge podijelila zbog sigurnosnih pitanja, ali i toga tko se treba vratiti u školske klupe, a tko ne.
Škole u Danskoj i Njemačkoj rade već neko vrijeme.
„Postojala je određena doza tjeskobe u zajednici. Velik je postotak roditelja koji nisu znali kako postupiti pa je određen dio odlučio pričekati par dana prije nego što dopuste djeci povratak u školu“, kaže Dom Maher, ravnatelj škole St. Joseph u Rosklideu za BBC.
No skoro tri tjedna nakon ponovnog otvaranja, misli da je sve ispalo bolje nego što su očekivali. Djeca su jedva dočekala povratak, a roditelji su uvidjeli da sve funkcionira te se broj učenika koji dolaze na nastavu iz dana u dan povećava.
U danske škole prvo su se vratili učenici nižih razreda. Djeca borave u manjim skupinama i potrebno je u što manjoj mjeri ostvarivati kontakt s drugima. Takve mikro grupe učenika svaki dan dolaze u školu u različito vrijeme, odvojeno ručaju, borave u svom prostoru, a na igralištu ih nadgleda jedan učitelj.
U skupinama je dozvoljeno imati maksimalno deset osoba. To znači da u jednoj učionici boravi do devet učenika i jedan nastavnik.
Realni ciljevi
„Većina škola u Danskoj organizirana je tako da postoji osnovna i niža srednja škola u istoj zgradi“, dodaje Maher.
To znači da imaju dovoljno prostora jer u školu trenutno dolazi samo polovica od ukupnog broja upisanih učenika.
„Imamo dovoljno učionica, a kad bi se svi vratili u školu, bilo bi teško. Ne bismo imali dovoljno mjesta i morali bismo organizirati rad u dvije smjene“, pojašnjava.
Danski pristup uključuje i često pranje i dezinfekciju ruku.
„Velik dio sata se samo peru ruke. U tolikoj mjeri da su nam problem postali iritacije kože i ekcemi“, kaže Maher te ističe da ipak održavanje društvene distance s malom djecom nije realno.
„Većina je savjesna i dobro im ide, ali mlađi na to zaboravljaju“, ističe.
Ni učitelji, a ni učenici ne nose maske. Dorte Lange, potpredsjednica Danske udruge učitelja, kaže da to nije problem jer su savjeti epidemiologa održavanje distance i bolja higijena.
„Drago nam je što možemo reći da se ponovno otvaranje škola pokazalo prilično uspješnim“, kazala je Lange za BBC.
Učitelji sa zdravstvenim problemima ili oni čiji su članovi obitelji pod rizikom mogu djecu učiti online od kuće. Međutim, i stariji učenici žele se vratiti u škole.
„Ako bi se daljnjim otvaranjem škola povećala stopa zaraze, trebalo bi mijenjati plan. Ali ako kažu da je sigurno ponovno puštanje učenika viših razreda i srednjoškolaca u klupe, to ćemo im omogućiti“, upozorava.
Strahovi roditelja
Među dijelom roditelja još uvijek postoji zabrinutost. Neki čak smatraju da se djeca tretiraju kao pokusni kunići. Oni su okupljeni u jednoj Facebook grupi. Tu je i Sirin koja je svoju četverogodišnju kćer ostavila kod kuće, ali djevojčica je svakog dana pita kad će moći ponovno u vrtić.
„Kaže da joj nedostaju prijatelji. Zato razmišljam da je pustim za otprilike dva tjedna. U nekom trenutku moram početi raditi“, napisala je.
Druga majka kaže da je pod pritiskom zbog slanja djeteta u školu.
„Nije mi ugodna ta pomisao. Uz sve, moja baka je kod nas“, piše.
Privikavanje na novo normalno
Kad su se prošli mjesec otvorile neke škole u Njemačkoj, najviše se planiralo kako će učenici sjediti.
Shaun Robert, ravnateljica Međunarodne škole Cologne u Kölnu, kaže da svaki učenik ima svoje određeno mjesto. U slučaju da se pojavi zaraza tako će znati tko je od učenika sjedio najbliže zaraženom djetetu.
U Njemačkoj su se na nastavu prvo vratili najstariji učenici. Polaganje mature nije otkazano. Društvenu distancu potrebno je održavati u ispitnim dvoranama, u hodnicima je uveden jednosmjerni sustav kretanja kako bi se minimalizirao kontakt, a postoji i strog režim čišćenja. U zajedničkim prostorijama nose se maske.
Vrijeme koje učenici provode u školi je skraćeno, a dio programa još uvijek slušaju online.
Škole u Francuskoj i Nizozemskoj, baš kao i Hrvatskoj, otvaraju se idući tjedan. To znači povratak u normalu, ali ne onu na kakvu smo naviknuli.