Škole i obrazovni sustavi posljednjih su se desetljeća temeljito promijenili. Nove tehnologije i sveprisutni ekrani preoblikovali su nastavu, a kurikulumi sve više prilagođeni standardiziranim testovima utjecali su na način učenja. No, uz promjene u metodama i alatima, iz učionica su nestale i neke naizgled staromodne, ali važne životne lekcije - poput točnosti, strpljenja i sposobnosti nošenja s dosadom bez stalne stimulacije, piše YourTango.
Iako su tehnologija i rad na ekranima danas sastavni dio nastave, studija objavljena u časopisu Cureus upozorava na njihove negativne učinke na razvoj djece. Prekomjerno korištenje tehnologije ne šteti samo kognitivnim sposobnostima poput pamćenja i rješavanja problema, već i socioemocionalnim vještinama, uključujući komunikaciju i regulaciju emocija.
Za razliku od prijašnjih generacija, od kojih se očekivalo da se same snađu i nose s dosadom, današnji učenici stalno balansiraju između dostupnosti digitalnih sadržaja i posljedica njihove pretjerane upotrebe.
Iako su uzroci lošeg ponašanja u školama složeni, mnogi nastavnici otvoreno govore o nedostatku poštovanja prema autoritetu i o osjećaju nemoći kada je riječ o disciplini. Od prihvaćanja posljedica vlastitih postupaka do poštivanja osnovnih pravila u učionici, čini se da su te lekcije gurnute u drugi plan.
Uz promjene u pedagoškim mjerama i nedovoljnu podršku roditelja i uprave, nastavnici se često bore s održavanjem reda, umjesto da se mogu posvetiti poučavanju.
Unatoč upozorenjima stručnjaka da su vještine poput kuhanja, upravljanja novcem, brige o odjeći i kućanskim obvezama ključne za samostalan život, predmet domaćinstvo gotovo je potpuno nestao iz školskih programa. U sustavu koji nagrađuje rezultate testiranja, za praktične životne lekcije jednostavno više nema prostora.
Iako je priprema za fakultet i karijeru važna, odrastanje podrazumijeva i snalaženje u svakodnevnom životu - vještinu koju mnoga djeca nemaju priliku naučiti kod kuće.
Nestankom domaćinstva iz kurikuluma, mnogi su učenici ostali i bez osnovnog znanja o upravljanju novcem. Ako nemaju roditelje koji ih mogu poučiti financijskoj odgovornosti, u odraslu dob ulaze bez razumijevanja štednje, troškova i vrijednosti novca. Škole danas rijetko nude sustavno obrazovanje o financijama, iako je riječ o jednoj od ključnih životnih vještina.
Iako su digitalni satovi praktični, istraživanje Sveučilišta Sjeverna Iowa pokazuje da djeca koja se oslanjaju isključivo na njih teže shvaćaju protok vremena. Analogni sat s kazaljkama pomaže u vizualizaciji vremena i boljem razumijevanju njegovog prolaska, no ta se vještina danas sve rjeđe uči.
Prema istraživanju tvrtke Ordnance Survey, čak 83 posto pripadnika generacije Z oslanja se isključivo na pametne telefone i internet pri snalaženju u prostoru. Čitanje papirnatih karata - nekada standardni dio nastave - gotovo je potpuno nestalo, dijelom zbog tehnološkog napretka, a dijelom zbog prenatrpanih nastavnih planova.
Sposobnost samostalnog istraživanja, procjene vjerodostojnosti izvora i rada s tiskanim materijalima iznimno je važna vještina. Međutim, učenici se sve više oslanjaju na internet i umjetnu inteligenciju, što smanjuje njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i koncentracije. Posljedice se ne vide samo u akademskim rezultatima, već i u socioemocionalnom razvoju.
Nekada su škole imale ulogu u podučavanju osnovnih pravila profesionalnog ponašanja - od odijevanja i komunikacije do bontona na razgovoru za posao. Danas su takve lekcije rijetkost i često dostupne samo kroz privatne tečajeve, čime su vještine koje su nekoć bile opće znanje postale svojevrsni luksuz.
Iako je pamćenje temeljna razina razumijevanja i važna kognitivna vještina, u modernim se učionicama sve češće zanemaruje. Uz tehnologiju koja omogućuje trenutačan pristup informacijama, učenici rjeđe vježbaju pamćenje. Uz to, pritisak da budu uspješni u svemu i uključenost u brojne aktivnosti često ih ostavlja bez vremena i energije za temeljito usvajanje gradiva.
Prije pojave kalkulatora i pametnih telefona, nastava matematike inzistirala je na dugim postupcima i razvoju analitičkog razmišljanja. Danas se ti postupci sve rjeđe uvježbavaju jer tehnologija nudi brža rješenja. Time se, međutim, gubi prilika za razvoj logike i sposobnosti rješavanja problema - vještina koje nadilaze samu matematiku.