FRANCUSKU sportski dnevnik "L´Equipe" u današnjem je izdanju objavio da je najbolji biciklist u povijesti Amerikanac Lance Armstrong (33) bio dopingiran na Tour de Franceu 1999. Te je godine Armstrong osvojio svoj prvi od sedam uzastopnih naslova pobjednika najveće biciklističke utrke na svijetu.
"L´Equipe" u tekstu pod naslovom "Armstrongova laž" tvrdi da su u zamrznutim uzorcima Amerikančeva urina, koji su nedavno ponovno testirani, pronađeni tragovi tzv. krvnog dopinga, eritropoietina (EPO). Francuski dnevnik ističe da posjeduje službene dokumente iz državnog laboratorija Chatenay-Malabry, te da je Armstrongov uzorak urina ponovno testiran pomoću sve tri poznate metode otkrivanja EPO-a i da je svaki puta rezultat bio pozitivan.
Armstrong je odbacio "L´Equipeove" tvrdnje o uzimanju dopinga. "Ponovit ću ono što sam toliko puta dosad rekao: Nikad u životu nisam uzimao nedozvoljena stimulativna sredstva", rekao je američki biciklist.
Postavlja se pitanje kako to da je tek sada otkriveno da je Armstrong bio dopingiran 1999. i zašto su ponovno testirani uzorci od prije šest godina. No, za to postoje valjani argumenti. Sadašnji način testiranja, pomoću kojega je moguće otkriti krvni doping, razvijen je tek nakon OI u Sydneyu 2000., a na Touru je prvi puta primjenjen 2001. godine. Ponovno testiranje nije obavljeno s namjerom da se otkriju doping prekršitelji, već je ono izvršeno u sklopu jednog znanstvenog projekta.
Uzorci su ponovno testirani u državnom laboratoriju Chatenay-Malabry, blizu Pariza. U 12 uzoraka pronađen je krvni doping, a od toga broja šest ih je pripadalo Armstrongu. To bi značilo da je Teksašanin bio dopingiran na šest etapa Tour de Francea 1999. godine.
Jacques de Ceaurriz, šef laboratorija u Chatenay-Malabryju, istaknuo je da prilikom ponovnog testiranja nije napravljena niti jedna greška. "Rezultati doping kontrole su korektni i točni, u to nema nikakve sumnje", izjavio je Jacques de Ceaurriz.
Armstrong smatra da je tekst "L´Equipeu" nastavak lova na vještice.
"Nažalost, lov na vještice se nastavlja. Tekst u L´Equipeu pun je senzacionalizma, riječ je o čistom žutilu. Takvo novinarstvo čovjek bi očekivao od tabloida. Uostalom, L´Equipe u svom tekstu priznaje da je metoda kojom su ponovno testirani uzorci iz 1999. vrlo upitna. Sve je sročeno tako da mi je unaprijed oduzeto pravo na obranu", ističe Armstrong.
"L´Equipe" je objavio da su rezultati ponovnog testiranja poslani francuskom ministarstvu sporta, a Svjetska antidopinška agencija (WADA) najavila je da će proučiti sve zakonske mogućnosti za kažnjavanje onih koji su koristili doping. Dužnosnici Tour de Francea još uvijek šute.
Hoće li Armstrong zbog ovoga biti kažnjen? U to je teško povjerovati, budući da ne postoji način kojim bi se sankcionirala naknadna otkrića dopinga. Teksašanin će proći bez kazne, ali će sve njegove uspjehe pokriti velika "moralna mrlja". Vjerojatno će do kraja života morati dokazivati da je bio "čist".
Sumnje vezane za uzimanje dopinga prate Armstronga još od 1999., kada je prvi puta osvojio Tour. Veliki je broj onih koji nikako nisu mogli progutati priču o "čudu iz Teksasa", odnosno da netko može osvojiti Tour samo 18 mjeseci nakon što je obolio od raka testisa.
Istina, te 1999. Armstrong je imao jedan dopinški prijestup na Touru. Nakon jedne etape bio je pozitivan na zabranjeni koritkosteroid, ali je njegova ekipa US Postal na vrijeme dostavila liječničko uvjerenje u kojem je pisalo da je za smanjenje bolova koristio kremu koja sadrži koritkosteroid. Čelnici Toura su uvažili to objašnjenje i Armstrong nije bio kažnjen.
Nove sumnje pojavile su se 2001. kada je sud u Bologni na jednogodišnju uvjetnu kaznu osudio talijanskog liječnika Michelea Ferrarija, kojeg se sumnjičilo da je profesionalne bicikliste opskrbljivao dopingom. Tijekom suđenja pokazalo se da je Armstrong jedno vrijeme vrlo tijesno surađivao sa osumnjičenim Ferrarijem. Armstrong je potvrdio da je surađivao s Ferrarijem, te je čak stao u njegovu obranu. No, uvijek je isticao da nikad nije uzimao doping.
Armstrong je ove godine po sedmi puta zaredom osvojio Tour, te je kao pobjednik otišao u sportsku mirovinu. Na cilju u Parizu tada je kazao: "Oni koji sumnjaju u mene su ljudi koji ne vjeruju u čuda. No, čuda su moguća".
Prošlog vikenda Armstrong je bio gost američkog predsjednika Georgea W. Busha, koji je stastveni biciklist. Biciklima su se vozili po Bushovom teksaškom ranču Prairie Chapel.
Reakcije na "LEquipeovo" otkriće su brojne. Prvi čovjek Tour de Francea Jean-Marie Leblanc nije mogao skriti razočaranje.
"Očito se radi o kvalitetno provedenoj doping krontroli. Rezultati su takvi kakvi jesu. Unatoč svemu, dopustite mi da barem zasad imam određenu dozu rezerve prema rezultatima testiranja", kazao je Leblanc.
Na upit da li smatra da ga je Armstrong iznevjerio, Leblanc je odgovorio potvrdno. "Osjećam se razočarano, kao i svi ljubitelji sporta", dodao je.
Suzdržan je i predsjednik Međunarodne biciklističke federacije (UCI) Hein Verbruggen. "Moram priznati da mi je vrlo neugodno zbog ovoga, jer bi to mogao biti veliki udarac biciklističkom sportu. No, moramo pričekati da vidimo da li je istina to što se navodi u LEquipeu. Tek kad utvrdimo istinu, vidjet ćemo što se može poduzeti s pravnog gledišta", kazao je Verbruggen.
No, bivši čelnik Francuskog biciklističkog saveza Dick Baal bio je vrlo oštar. "Laž je otkrivena i umro je mit o Armstrongu", rekao je.
Bivši francuski biciklist Richard Virenque, koji je više puta osvajao naslov najboljeg penjača na Touru, čudi se tome zašto je otkriće o dopingu ugledalo svjetlo dana tek nakon što je Armstrong otišao u mirovinu. Virenque je 2000. kažnjen nakon što je priznao da je uzimao doping.
Nijemac Jan Ullrich, koji je proteklih godina bio najveći Armstrongov konkurent, nije bio spreman za komentare. "Premalo znam o cijelom slučaju i zato ne želim ništa reći", rekao je Ullrich.