Foto:Getty Images/Guliver Image
DOK u najjačim europskim nogometnim ligama, ponajviše u Engleskoj, traju burne rasprave kako smanjiti broj stranih igrača u klubovima, u Hrvatskoj nogometni savez vodi drugačiju politiku.
> Hajduk: Apsurdno je da HNS mijenja pravila usred sezone
Članak 51. Pravilnika o nogometnim natjecanjima sada glasi: "Na utakmicama Prve HNL te Završnice natjecanja Hrvatskog nogometnog kupa dopušten je nastup osam (8) igrača stranih državljana u jednoj momčadi".
Članak 16. Propozicija natjecanja sada glasi: "U natjecanju MAXtv Prve lige dopušten je nastup osam (8) igrača stranih državljana na utakmici".
Nevjerojatno je da HNS o tako važnoj odluci, koja će imati posljedice na cijeli domaći nogomet, nije odmah izvijestio javnost, a kako doznajemo, niti sve prvoligaške klubove. Nije poznato tko je inicirao izmjenu ovog pravila i predložio ju Izvršnom odboru, ali sudeći po HNS-ovom priopćenju i načinu donošenja odluka u najvišem tijelu hrvatskog nogometa, nitko se nije bunio. No, kad se pogleda broj stranaca u hrvatskim klubovima jasno je tko će od takve odluke imati najviše koristi.
U mjesečnom izvještaju kojeg je Football Observatory (CIES) objavio ovog mjeseca analiziran je udio stranih nogometaša u europskim nogometnim ligama i klubovima. U ovom slučaju radi se o igračima koji nisu rođeni niti imaju državljanstvo u zemlji u kojoj nastupaju.
U klubovima HNL-a je trenutno 303 nogometaša, od čega 89 stranaca (29,4%). Najviše stranih igrača ima Dinamo, njih 14, dok Hajduk i Rijeka imaju po 13, slijede Istra i Split sa 11 i Belupo s 10 igrača iz inozemstva. Cibalia s dvojicom i Osijek s trojicom su "najhrvatskije" momčadi lige.
U 31 najvećoj europskoj ligi u 2016. godini igra čak 38.7 posto stranih nogometaša, što je povećanje od četiri posto u odnosu na 2015. godinu.
Najviše stranaca igra u ciparskoj ligi, čak 65.4 posto ili dvije trećine ukupnog broja igrača, a visoki udio imaju Turska (62.0), Engleska (61.8%), Belgija (60.1%) i Italija (56.2%). Hrvatska nogometna liga je u sredini ljestvice s 30.2 posto stranaca, a na dnu su Srbija sa samo 16.1 posto stranaca, Ukrajina (16.2) i Bjelorusija (20.9).