Foto: Guliver image/Getty images
U SJEDINJENIM Američkim Državama, ali i diljem svijeta obilježava se 12. obljetnica od terorističkih napada na New York, Washington i Pennsylvaniju.
Članovi terorističke skupine Al Qaide, oteli su četiri civilna zrakoplova, od kojih su dva uspjela srušiti newyorške tornjeve blizance, treći je napravio veliku štetu na zgradi Pentagona na periferiji Washingtona, a četvrti se srušio u polje kod Pittsburgha.
U napadima je poginulo gotovo 3000 ljudi kojih će se na komemoracijama prisjetiti cijela Amerika.
U okviru obilježavanja 12. godišnjice od terorističkih napada prije nekoliko dana u Washingtonu, sljedbenici i lideri različitih vjerskih skupina održali su i devetu po redu 'Šetnju za mir' u znak promocije međuvjerskog dijaloga.
Prošlo je 12 godina otkako je Amerika doživjela najveći teroristički napad, a ova se obljetnica odvija u sjeni novog mogućeg rata za kojeg se SAD priprema.
Iako je američki predsjednik Barack Obama u sinoćnjem obraćanju naciji rekao kako nastavlja sa diplomatskim pokušajima da Sirija preda kemijsko oružje, a istovremeno je tražeći "odobrenje" svojih sunarodnjaka iznio razloge zbog kojih SAD ima pravo izvršiti vojni napad na Siriju.
Preko 6500 vojnika izgubilo je život u ovim ratovima, a čak 50.000 ih se vratilo kućama kao invalidi.
U posljednjih 12 godina otkako su se teroristi pod vodstvom Osame Bin Ladena, ubijenog prije dvije godine, zabili u nebodere Blizanaca u New Yorku, napali Pentagon te planirali srušiti i Bijelu kuću, SAD je na ratove u Iraku i Afganistanu potrošila između 4 i 6 bilijuna dolara, procjenjuju istraživači sa Harvarda.
U novom izvješću uglednog Sveučilišta, troškovi koje američki porezni obveznici plaćaju zbog spomenutih ratova, svrstava ih u najskuplje sukobe u povijesti SAD-a.
Iako je Washington već potrošio blizu dva bilijuna dolara u izravnim troškovima vezanim za svoje vojne kampanje u dvije zemlje, to predstavlja samo djelić ukupnih ratnih troškova, navodi se u izvješću bivše Clintonove upravne službenice Linde Bilmes.
Još plaćaju veterane iz Vijetnama, a neprestano stižu novi
"Najveći pojedinačni obračunati trošak u ratovima u Iraku i Afganistanu je onaj u pružanju medicinske skrbi i invalidnine braniteljima", napisala je na 21 stranici izvješća pod nazivom "Financijsko ostavština Iraka i Afganistana : Kako će odluke za ratnu potrošnju ograničiti buduće proračune za nacionalnu sigurnost".
Bilmes, koja je od 2008. koautor niza analiza o ratnim troškovima zajedno sa bivšim glavnim ekonomistom Svjetske banke Josephom Stiglitz, ističe kako više od polovice od više od 1,5 milijuna vojnika koji su otpušteni iz aktivne službe Od 9/11 su na liječenju u bolnicama i do kraja života će primati braniteljske povlastice. Više od 253.000 vojnika ima pak traumatsku ozljedu mozga.
Dodatni troškovi odnose se na zamjenu i popravak opreme i akumulaciju kamata na posuđeni novac, Državne riznice za financiranje ratova , jer gotovo dva bilijuna dolara u ratnim troškovi nisu bila uračunata u normalan proračun.
Do sada je Washington platio oko 260 milijardi dolara na kamate za ratno zaduživanje , ali potencijalni troškovi kamata za američki ratni dug seže u bilijunima, navodi se u izvješću.
Iako je prošlo 40 godina od rata sa Vijetnamom, SAD veteranima i njihovim obiteljima godišnje plaća preko 22 milijarde dolara.
Tako novčano iscrpljena ratovima, SAD ekonomski tone sve dublje. Amerika je uz to preplavljena beskućnicima koji su prije ovih ratova i krize imali poslove i kuće, a na teretu države je i oko 600.000 ratnih veterana, čiji se broj povećava iz dana u dan.
Prognoze su da će ti troškovi još rasti u idućih 40 godina kako veterani budu sve stariji pa će do 2050. godine država imati obveze prema braniteljima u iznosima od 589 do 934 milijarde dolara.