46 posto Hrvata smatra da ima višak kilograma

PREMA istraživanju agencije GfK čak 46 posto Hrvata smatra da ima višak kilograma. Anketa provedena u svibnju među tisuću građana starijih od 15 godina pokazala je da 11 posto ispitanika smatra da ima puno više kilograma nego što treba, dok njih 35 posto smatra da  ima nešto više kilograma no što treba.

Dobiven je zanimljiv podatak gdje je isti omjer ispitanih koji misle da im je težina veća no što treba i onih koji smatraju da imaju normalnu težinu (46 %). Naravno, u ovakvom tipu istraživanja radi se o subjektivnim ocjenama koje ne moraju korespondirati stručnim mišljenjima, zaključuje GfK.

Sedam posto ispitanika smatra da je njihova težina nešto niža od poželjne, dok jedan posto ispitanih građana smatra da je njihova težina mnogo niža od poželjne.

Da imaju puno više kilograma nego što treba,  više od prosjeka, misle Slavonci (16%), žene (14%), osobe od 45 do 64 godine (od 14 do16%), ispitanici niže naobrazbe (18%), i s visokim osobnim mjesečnim prihodima (20%).

Nešto blažu ocjenu o višku kilograma (prosjek 35%) daju ispitanici iz Like, Korduna i Banovine (44%), žene (40%), starosna skupina od 45 do 64 godina (oko 42%) i osobe u braku (39%).

Općenito, viška svojih kilograma (puno i nešto više) natprosječno su svjesni u Sjevernoj Hrvatskoj (48%), u naseljima do 2 000 stanovnika (50%), žene (53%), osobe između 45 i 64 godine (55 do 58%), udate/oženjeni (52%), osobe srednje stručne spreme ( 54%). S druge strane, takvih ima najmanje u Istri s Primorjem (38%), među muškarcima (39%), u dobi od 15 do 24 godine (27%) i od 25 do 34 godine (38%).

Na pitanje, obraćate li posebno pažnju na svoju  tjelesnu težinu, 34 posto ispitanika odgovara kako uopće ne obraća pažnju ili ne vodi brigu o kilogramima, 46 posto povremeno kontrolira i donekle obraća pažnju na težinu, 16 posto redovito kontrolira težinu i pazi na količinu i/ili kaloričnost hrane, dok 4 posto ne zna ili ne može odgovoriti na to pitanje.

Najviše totalnih ignoranata  tjelesne težine ima posebno u sjevernoj Hrvatskoj i Istri s primorjem (oko 37%), u naseljima do 2 000 stanovnika (38%), kod muškaraca (41%), među mladima od 25 do 24 godine(39%), kod osoba  s prosječnim mjesečnim prihodima do 1.200 kuna (40%):

Ipak proizlazi da je čak 62% građana  (46 onih koji povremeno kontroliraju + 16% redovitih )  svjesno problema prekomjerne težine. Povremenoj kontroli su  posebno sklonije žene 49%, u naseljima od 2 do 10 tisuća stanovnika 52%, Slavonci 51%, te osobe s najvišim mjesečnim prihodima 57%.

Na dijetu je u posljednjih šest mjeseci išlo 17 posto ispitanika, od kojih najviše građani sjeverne Hrvatske (20 posto), žene (24 posto) i dobne skupine od 35 do 54 godine (oko 20 posto).

Što se tiče dijetne hrane, proizvode sa smanjenim kaloričnim vrijednostima redovito jede 19 posto ispitanika, ponekad 34 posto, a uglavnom ne 47 posto ispitanika. Najviše potrošača dijetne hrane ima u Istri s Primorjem i među ženama (po 24 posto), u dobnoj skupini iznad 55 godina (oko 28 posto) i među ispitanicima s najvišim stupnjem obrazovanja (23 posto).

Pročitajte više